Što je to
volonterstvo? Tko su volonteri i što točno rade? Koliko je prisutno
volontiranje u Hrvatskoj i kakav je položaj volontera kod nas? To su pitanja na
koja ćemo ovdje pokušati odgovoriti.
Volonterstvo
(volonterizam, volontiranje) je neprofitna i neplaćena aktivnost kojom
pojedinci/ke, samostalno ili u okviru neke grupe ili organizacije, doprinose
dobrobiti svoje zajednice ili cijelog društva. Javlja se u raznim oblicima, od
tradicionalnih običaja uzajamne samopomoći do organiziranog djelovanja
zajednice u kriznim periodima, uključujući i pokušaje suzbijanja siromaštva i
pomoći u sprečavanju i zaustavljanju sukoba.
Sam pojam
dolazi od latinskih riječi vollo, što znači htjeti ili željeti, voluntas, što
znači volja, te voluntarius, što znači dobrovoljan, dragovoljan.
Bitne
značajke volonterizma su dragovoljnost, neplaćenost i
solidarnost, što u biti znači da se aktivnost obavlja bez ikakve prisile,
slobodno, ne radi se iz želje za zaradom, nego besplatno, odnosno radi se iz
suosjećanja s drugim i iz želje da se nekome pomogne.
U svijetu je
volonterski rad izuzetno vrednovan i tražen, te je gotovo obavezna preporuka za
daljnje školovanje i zapošljavanje, a naravno i važan čimbenik u vrijeme
političkih, ekonomskih i ekoloških kriza s kojima se svakodnevno suočavamo.
Volontiranje
kao društveni fenomen doprinosi pojačanom sudjelovanju građana u društvenom
životu, pomaže stvaranju lokalnih mreža i stvara osjećaj odgovornosti za
rješavanje problema koji postoje u zajednicama. Dakle, volontiranje je jedan od
načina socijalnog uključivanja i integracije. Volontersko djelovanje stvara
prostor u kojem ljudi, bez obzira na nacionalnost, religiju, socioekonomski
status i dob, mogu doprinijeti stvaranju pozitivnih promjena u društvu.
Osim koristi
za društvo u cjelini, volontiranje ima i cijeli niz pozitivnih učinaka na
pojedinca koji obavlja navedenu aktivnost. Volontiranje osnažuje pojedince/ke,
izgrađuje osjećaj solidarnosti, potiče na sudjelovanje, štiti ranjive skupine
od ekonomske, društvene i političke marginalizacije.
Kroz
volontiranje ljudi razvijaju komunikacijske i organizacijske vještine,
proširuju svoje socijalne krugove. Osobe koje obavljaju volonterski rad,
odnosno koje dragovoljno i besplatno obavljaju rad/službu izvan svog redovitog
zanimanja u određenoj trajnosti za dobro drugih osoba, neke zajednice ili
društva općenito nazivaju se volonteri.
Volonteri su
ljudi koje pokreću različiti motivi. Zajedničko im je to što je volontiranje
njihov izbor pa prema tome i izvor unutarnjeg zadovoljstva. Davanjem svog
slobodnog vremena, znanja i iskustva, entuzijazma i energije, značajno
doprinose razvoju svoje zajednice i društva u cjelini.
U većini
međunarodnih istraživanja koja su se bavila motivima volonterskog angažmana pri
vrhu ljestvice bio je dobar osjećaj koji kod ljudi izaziva pomaganje drugima. S
druge strane, volonteri volontirajući dobivaju za sebe priliku naučiti nešto
novo, steći korisno i traženo radno iskustvo i pritom upoznati nove ljude,
surađivati s osobama koje dijele slične interese i uvjerenja, učiniti svoju
zajednicu ugodnijom za život te kreativno provesti slobodno vrijeme.
Primjerice,
mladima i nezaposlenima volontiranje pomaže da razviju ili dodatno usavrše
određene vještine, steknu samopouzdanje kako bi postali spremni za tržište rada
dok stariji uspijevaju postati ponovno aktivni i te se shodno tome osjećaju još
uvijek potrebnima.
Većini
volontera za rad ne trebaju posebne vještine, dovoljni su pozitivan stav, volja
za učenjem, te malo kreativnosti i fleksibilnosti.
“Volonteri nisu plaćeni, ne zato što je njihov
rad besplatan, već zato što je njihov rad neprocijenjiv…“ (Sherry Anderson)
20. 6. 2012.