Unatoč tomu što je ova slavna trilogija odgojila cijele generacije čitatelja
i oduševila milijune ljudi diljem svijeta, Nobelov odbor za dodjelu nagrade
ustvrdio je kako su u slučaju slavnog Tolkiena radi o drugorazrenoj prozi, piše
britanski Guardian.
Razmišljanje Nobelova odbora ostalo je tajnom pedeset godina, a onda je u
Nobelovoj knjižnici u Stockholmu otvoren arhiv za 1961. Švedski novinar Andreas
Ekstroem bacio se na proučavanje prije nedostupnih dokumenata i otkrio kako je
žiri prešao preko imena poput Lawrencea Durrella, Roberta Frosta, Grahama
Greenea, EM Forstera, Alberta Moravie i Tolkiena i odabrao dobitnika nagrade za
književnost 1961, jugoslavenskoga pisca Ivu Andrića.
Odbor je pohvalio Andrićevu "epsku snagu kojom prati temu i opisuje
ljudske sudbine potekle iz povijesti svoje zemlje". Drugi nominirani pisci
od Nobelova su odbora dobili još kraću primjedbu, otkrio je Ekstroem u
švedskome listu Sydsvenska Dagbladetu.
Tolkienova proza, "nije se približila najvišoj pripovjedačkoj
razini", napisao je član odbora Anders Oesterling.
Tolkiena je za nagradu
predložio njegov prijatelj, pisac C. S. Lewis.
Frost je odbačen zbog "poodmakle dobi": tada mu je bilo 86 godina.
Odbor je ocijenio da su godine toga američkoga pjesnika "temeljna prepreka
koju odbor sa žaljenjem mora konstatirati".
I Forster je odbačen zbog dobi. Nobelov odbor više ne gleda na godine, piše
Guardian, jer je 2007. nagradu za književnost dobila 87-godišnja Doris Lessing,
ali tada je Oesterling Forstera, autora Puta do Indije, Sobe s pogledom,
Howard's Enda i Mauricea nazvao "sjenom onog tko je nekad bio, odavno
ugašena duhovna zdravlja".
Od ostalih kandidata, Durrell "ostavlja sumnjiv okus u ustima (...)
zbog manijakalne preokupacije erotskim komplikacijama", a talijanski
romanopisac Alberto Moravia "pati od... opće monotonije".
Greene, koji na kraju uopće nije dobio Nobelovu nagradu, te je 1961. bio
drugi, a treća je bila danska književnica Karen Blixen, autorica knjige Moja
Afrika.
"Ovime se bavim zadnjih pet godina, to je postala osobna i novinarska
tradicija. Sad sam prvi put susreo Tolkienovo ime među kandidatima", kaže
novinar Ekstroem. "Danas svake godine ima tristotinjak prijedloga, ali
onda ih je bilo pedesetak. Ne može svatko predložiti dobitnika. Švedska akademija
poziva određene akademike, bivše dobitnike i predstavnike institucija da
nominiraju, a i sama može nominirati".
"Akademija u strogoj tajnosti arhive drži pedeset godina, ali (ni
poslije) ne otkrije sve. Konačna se odluka donese, a da nikad u javnost ne
prodru nikakve primjedbe. No poput prijedloga bude javan i poneki komentar.
Tolkiena je monimirao C. S. Lewis, to sam prvo uočio. Lewis je bio profesor
književnosti i zato kvalificiran za nominiranje. No kratak komentar Andersa
Oesterlinga, dominantnog književnoga kritičara Akademije bio je prilično gorak.
On je trilogiju (Gospodar prstenova) ovako opisao: rezultat se nipošto nije
približio najvišoj pripovjedačkoj razini".
7. 1. 2012.