Hrvatska je prema prvom globalnom istraživanju zdravlja
svjetskih mora zauzela tek 64. mjesto, znatno lošije od susjedne Slovenije koja
je svrstana na 18. mjesto od ukupno 171 ocjenjene zemlje.
U prvom opsežnom istraživanju
zdravlja svjetskih mora koje je provela neprofitna organizacija Conservation
International sa sjedištem u SAD-u stručnjaci su u obzir uzeli 10 čimbenika na
temelju kojih su valorizirali vode što se protežu od obala određene zemlje do
njihovih granica ekskluzivne ekonomske zone (EEZ) - do 370 km od kopna. Svako
je more dobilo ukupnu ocjenu od nula do 100 koja je prosjek ocjena za svaku od
10 kategorija, prenosi
tportal. Kod zemalja s vrlo dugom obalom različiti su dijelovi odvojeno
bodovani.
EEZ uključuje oko 40 posto svjetskih morskih površina te gotovo sve teritorije
uz kontinentalne obale. Ova područja izvor su hrane, prirodnih resursa,
rekreacije i drugih pogodnosti za stanovnike koji uz njih žive. Kada neki od
ciljeva nije relevantan za određenu zemlju, on nije ocjenjivan.
Ciljevi na temelju kojih su mora ocijenjena su sljedeći (
pogledajte cijelu
listu):
1 Morska hrana (mjerene su količine hrane koje se
eksploatiraju te njihova održivost, odnosno razina/brzina njihova obnavljanja).
2 Mogućnosti obrtničkog ribarenja (ocijenjene su mogućnosti
koje more pruža ribarima obrtnicima i njihovim obiteljima, ribolovcima i
rekreativnim ribolovcima s malim brodicama ili bez njih – za razliku od velikih
komercijalnih kompanija).
3 Prirodni proizvodi (ocijenjena je količina, održivost i
ekološka razina eksploatacije resursa koji nisu hrana poput nafte, plina i
ruda).
4 Očuvanje staništa koja apsorbiraju CO2 (ocijenjen je
današnji kapacitet mora za apsorpciju CO2 u odnosu na onaj s početka 1980-ih).
5 Zaštita priobalja (stručnjaci su usporedili današnje stanje
pet ključnih staništa koja štite priobalje, poput mangrovih šuma, tropskih
koraljnih grebena, površina morskih trava, ledenog morskog pokrova i sl. sa
stanjem na početku 1980-ih).
6 Kvaliteta života i gospodarstva u priobalju (ocijenjena je
kvaliteta života i ekonomska stabilnost, uključujući postotak stabilnih
poslova, ljudi koji žive od mora).
7 Turizam i rekreacija (mjeren je broj turista, noćenja i
razina na kojoj lokalne zajednice omogućuju razvoj turizma i rekreacije te
njihova održivost koja ovisi o ljudskim, kulturnim i prirodnim resursima te
infrastrukturi, zdravlju, higijeni i sigurnosti).
8 Doživljaj mjesta (ljudi širom svijeta stječu osjećaj
kulturnog identiteta koji se dobrim dijelom temelji na okolišu u kojem žive;
stručnjaci su mjerili stanje vrsta koje ta staništa simboliziraju, primjerice
dupina ili morskih kornjača, te postotak zaštićenih područja u određenoj
zemlji).
9 Čistoća vode (mjeren je stupanj zagađenja voda viškom
hranjivih tvari, kemikalijama, patogenima i smećem).
10 Bioraznolikost (ocijenjen je broj i raznolikost vrsta i
staništa svake regije te razine njihove zaštite).
Sam vrh liste zauzeo je otok Jarvis u vlasništvu SAD-a koji je dobio 86 bodova
od mogućih 100. Među prvih 10 najboljih našli su se i Njemačka, Estonija,
Nizozemska i Kanada.
Susjedna Slovenija je sa 66 bodova zauzela odlično 18. mjesto (Hrvatska je
dobila 58 bodova), a Italija s kojom dijelimo more 51. Od zemalja u našem
okruženju Grčka je završila na 69, Albanija na 87, Turska na 94, Crna Gora na
129, a Bugarska na 136. mjestu.
Dok se s rangom nekih zemalja iz susjedstva možemo čak i tješiti, činjenica
da je Slovenija (iako istina s mnogo manjom obalom) zauzela daleko više mjesto
od našeg ipak pokazuje da još mnogo toga možemo i trebamo poduzeti kako bi
bolje koristili i štitili naše more, priobalje i njihove potencijale.
Hrvatska je najviše bodova dobila u kategorijama čistoće vode - 82,
bioraznolikosti - 89 i mogućnosti obrtničkog ribarenja - 86, a najmanje u
kategorijama morske hrane - 17, doživljaja mjesta - 44 i, što je zanimljivo,
turizma i rekreacije - 24. U kategoriji kvaliteta života i gospodarstva u
priobalju ocijenjeni smo solidno sa 71 bodom, dok u kategorijama apsorpcije CO2
i zaštite priobalja nismo ni ocjenjivani.
Slovenija je u kategorijama hrane, bioraznolikosti i čistoće vode dobila sličan
ili čak nešto manji broj bodova od Hrvatske, u turizmu značajno manji – samo 7,
no u više kategorija značajno je bolja od nas - kvaliteta života i gospodarstva
u priobalju (100), prirodni proizvodi (98), mogućnosti obrtničkog ribarenja
(94).
17. 8. 2012.