Obilježavanje desete godišnjice djelovanja zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti u novoj zgradi i na novoj lokaciji, povod je izložbe koju ćemo otvoriti 11. prosinca u 19 sati. 
Predstavit ćemo preko 200 umjetnina koje su prikupljene donacijama i otkupima, te dinamičan život muzeja od otvorenja 11. prosinca 2009. do sada. Na izložbi ćemo po prvi puta u Hrvatskoj  predstaviti izložbeni postav paviljonskog karaktera „Fitting Abstraction“ koji je 2014. godine predstavljao Hrvatsku na Bijenalu arhitekture u Veneciji, a doniran je muzeju, kao i izložbu 'City ǀ Data ǀ Future – Interakcije u hibridnom urbanom prostoru' grupe autora i suradnika.    

Tijekom deset godina djelovanja u zgradi koja zadovoljava kriterije suvremene muzeologije i potrebe posjetitelja, bilježimo zamah muzejske i programske djelatnosti. Osnovane su nove zbirke, a muzej je povećao fundus za preko 3000 djela, unatoč skromnim sredstvima za otkupe. Izložba je prilika i da se zahvalimo velikom broju donatora i suradnika, koji su omogućili prinove u našim zbirkama, ali i realizaciju uspješnih izložbenih, edukativnih i drugih programa.  

Muzej je osnovan 1954. godine kao Gradska galerija suvremene umjetnosti i od tada istražuje, prikuplja, dokumentira i javnosti prezentira djela koja predstavljaju stilove i pojave u suvremenoj umjetnosti. Galerija je odmah započela stvarati fundus i djelovati kao muzejska ustanova po suvremenim muzeološkim principima i potrebama toga vremena. Do 2009. je djelovala na Gornjem gradu u prostoru koji nije imao uvjete za izlaganje stalnog postava. 

Dugogodišnjim nastojanjima djelatnika, umjetnika i prijatelja muzeja, te podrškom gradske i državne vlasti, 1998. godine je donesena odluka o izgradnji novog muzeja na novozagrebačkoj lokaciji. Muzej je uz ogroman interes javnosti otvoren 11. prosinca 2009. kao najveći i najmoderniji muzej suvremene umjetnosti u Hrvatskoj. Od svog osnivanja kontinuirano je prikupljao umjetničku građu otkupima i donacijama, a taj javnosti manje poznat dio djelatnosti, predstavljan je izložbama akvizicija u cikličkim intervalima. Posljednja velika izložba akvizicija otvorena je 2009. kao dio izložbenog programa otvorenja nove zgrade muzeja. Time je predstavljen izbor građe koju je muzej prikupljao od 2004. do 2009. godine.    

Od tada do danas prikupljena je građa kojom možemo pokazati heterogene pojave u recentnoj hrvatskoj umjetnosti, prvenstveno zahvaljujući otkupima nagrađenih radova na izložbama HT-nagrade za suvremenu umjetnost koja se održava od 2007. godine. Na svakoj se izložbi nagrađuju tri rada koja postaju dio kolekcije muzeja. U desetogodišnjem razdoblju prikupili smo obimnije donacije pojedinih umjetnika što omogućava cjelovitije predstavljanje njihova opusa. To su Juraj Dobrović, Joško Eterović, Dubravko Budić, Vera Fischer, Ratko Petrić, Stanko Jančić, Josip Demirović Devj i drugi. Zahvaljujući donacijama nasljednika, u navedenom razdoblju osnovan je Arhiv i knjižnica Ivana Picelja, te Zbirka Marie-Luise Betlheim. 

Zbirku čine radovi studenata i profesora Bauhausa, pa se tu nalaze radovi mađarskih funkcionalista i konstruktivista – Farkasa Molnára, Henrika Stefána, Sandora Bortnyika – ali i znamenitih njemačkih autora bliskih Bauhausu iz vremena djelovanja škole u Weimaru – Paula Kleea, Karla Petera Röhla, Franza Frahm-Hesslera, Kurta Schwerdtfegera, Hinnerka Schepera i drugih. Preuzeli smo građu iz ostavštine Marije Braut, a muzej je od grada Zagreba dobio na upravljanje Zbirku Andrije Maurovića i Arhiv Bogdana Bogdanovića.   

Muzejsku ćemo građu na izložbi predstaviti po tematsko-problemskim cjelinama i odabranim fenomenima kojima se bave suvremeni umjetnici. Podjela je fluidna, a djela unutar cjelina i međusobno uspostavljaju nove odnose i značenjske sklopove. Djela su odraz vremena u kojem su nastala, a u pojedinim cjelinama uspostavljaju dinamičan odnos s radovima koji pripadaju razdoblju visokog modernizma.   

Predstavit ćemo preko 200 medijski heterogenih radova iz fundusa muzeja domaćih i stranih autora među kojima su Juraj Dobrović, Ratko Petrić, Vera Fischer, James Rosenquist, Lovro Artuković, Peter Kogler, Julião Sarmento, Zlatan Vehabović, Joško Eterović, Duje Jurić, Ksenija Turčić, Boris Bućan, Lovro Artuković, Igor Grubić, Neli Ružić, Slaven Tolj, Roger Ballen, Nam June Paik, Žižić / Kožul, Robert Rauschenberg, Milton Glaser, Igor Eškinja, Sandra Vitaljić, Michal Iwanowski, Richard Lindner i drugi.   

Nazivi cjelina: Doba optimizma, Vitalnost figuracije, Primarne strukture, Priroda i društvo, Osobne pripovijesti, (Ne)običan dan, Imaginativni svijetovi, Ženski glasovi, U muzeju o muzeju    Vremenskom lentom i multimedijskim sadržajima prikazati ćemo deset godina djelovanja MSU-a na novoj lokaciji, kako bi podsjetili na najznačajnije izložbene projekte i gostovanja izvan zgrade muzeja, te edukativne i druge važne aktivnosti. Filmovi iz života muzeja otkrit će i procese koji se u muzeju odvijaju skriveni od očiju javnosti.    

Značajne su donacije kompleksnih projekata koje su predstavljale Republiku Hrvatsku na međunarodnim smotrama. Na izložbi ćemo po prvi puta u Hrvatskoj  predstaviti izložbeni postav paviljonskog karaktera „Fitting Abstraction“ koji je 2014. godine predstavljao Hrvatsku na Bijenalu arhitekture u Veneciji. 

Autori paviljona su: Zrinka Barišić Marenić, Melita Čavlović, Igor Ekštajn, Nataša Jakšić, Mojca Smode Cvitanović, Marina Smokvina i izbornica hrvatskog predstavljanja na Bijenalu Karin Šerman. Ona je odabirom projekata i autora u vremenskom rasponu od 1914. do 2014. godine odgovorila na zadanu temu Bijenala - Absorbing Modernity 1914-2014. Izložba se kroz antologijske primjere hrvatske arhitekture bavi proučavanjem, otkrivanjem i prezentiranjem okolnosti i evolucije modernizma u Hrvatskoj u kontekstu širih prostornih, kulturnih i društvenih procesa. 

Selektorica zastupa tezu da arhitektonski modernizam u našim okvirima ne rastače prethodno postojeću nacionalnu arhitekturu već ju uslijed niza povijesnih razloga, aktivno nadograđuje i postaje nositeljem kulturne memorije i identiteta. Jedan dio izložbe posvećen je radu umjetnika i arhitekata koji su obilježili avangardna događanja na likovnoj i arhitektonskoj sceni 50-tih i 60-tih godina među kojima se ističe rad Vjenceslava Richtera, a upravo dizajn izložbe predstavlja hommage Richterovom paviljonu na trijenalu u Milanu 1964. godine.   

Predstavit ćemo i doniranu izložbu 'City ǀ Data ǀ Future – Interakcije u hibridnom urbanom prostoru' grupe autora i suradnika iz četiri institucije: Umjetničke akademije u Splitu, Sveučilišta Napier u Edinburghu, Sveučilišta u Aarhusu i Telecom Italia. Izložba se bavi fenomenima suvremenog grada budućnosti i pojavom novih tehnologija koje utječu na život stanovnika grada. Radovi nastali iz dizajna fikcija potiču na promišljanje na koji će se način čovjek nositi s napretkom i novim mogućnostima koje on donosi. Izložba je realizirana u sklopu FP7 projekta Europske komisije „UrbanixD:Designing Human Interactions in the Networked City“ tijekom 2013. i 2014. godine, te je producirana od strane 'UrbanixD' projekta.    

Otvorenje: srijeda, 11.12.2019. u 19 sati.

(Urban Cult)
10. 12. 2019.