Galerija Modulor Centra za
kulturu Trešnjevka otvara izložbu U gostima povijesnom središtu
Zagreba u srijedu, 25. studenoga 2020. s početkom u
19 sati. Autorica izložbe je Josipa Blažević-Perušić, d.i.a. Izložbu se
može besplatno pogledati do 10. prosinca 2020.
Izložba U
GOSTIMA SREDIŠTU ZAGREBA nastoji mjesta tradicionalnog gostoprimstva
Zagreba povezati s arhitekturom zgrada u kojima se ona nalaze, javnim prostorom
koji ih okružuje i pravilima na temelju kojih su
nastajali i postojali. Brojna su zagrebačka ugostiteljska mjesta čiji se
zanemareni kulturni status tek odnedavno mijenja zanimanjem za istraživanje
povijesti društvene svakodnevice. Zamjetan je suživot i intenzitet
sadržaja zagrebačkog ugostiteljstva u središnjem prostoru povijesno urbane
cjeline Zagreba, zaštićene kao kulturno dobro još 1962. godine gotovo
isključivo s pozicija kulturno povijesnih kriterija vrijednosti arhitekture i
povijesnog prostora.
Izložba obuhvaća
razdoblje od kraja 18. stoljeća do 1950. godine. To je vrijeme u kojem se
Zagreb profilirao kao jedna urbana cjelina, jedinstvene fizionomije i mudrosti,
višeslojne društvene strukture, gospodarskog uzleta i nezamislivog bogatstva u
kreiranju životnog okvira svojih stanovnika. Bogat je niz sjajnih pojedinaca u
osmišljavanju i realizaciji ideja i planova razvoja Zagreba u neprestanoj želji
za postizanjem rezultata koji će ga pozicionirati u gradove ugodne za život i
bogate ljepotom ugođaja.
Izložba
prikazuje na temelju izbora raspoložive arhivske i dokumentacije drugih izvora,
kronološkim slijedom pravni okvir, položaj, funkcionalnu i prostornu shemu
prema vrstama ugostiteljskih sadržaja. U tome su osobito zastupljene kavane i
restauracije raspoređene najčešće unutar arhitektonski artikuliranih uglovnica
zagrebačkih blokova, naglašavajući simboličnu važnost i prepoznatljivost
lokacije, zgrade i njenog sadržaja.
Istaknuti su i
vrijedni primjeri arhitekture 19. i 20. stoljeća, osobito oni zaštićeni kao
kulturno dobro.
Najčešće su to zgrade historicističkog i secesijskog stila, a
izdvajaju se i pojedini potezi i pojedinačne lokacije projektirane za
takvu namjenu. Prezentirane su i zgrade koje se u literaturi ne spominju često.
Arhitektonsko oblikovanje zgrada i interijera, vanjski prostor i odnos prema
(javnom) zelenilu važna je konceptualna odrednica takvih zgrada.
Sadržaj izložbe
prezentiran je uvažavajući glavne gradske cjeline Zagreba: Gornji grad, Kaptol
i Donji grad unutar kojeg se izdvajaju Trg bana J. Jelačića, Ilica i prostor
“Zelene potkove“, te pojedine ulice ili lokacije značajnijeg ugostiteljskog
obilježja.
Pregledna karta Zagreba omogućuje za obuhvaćeno razdoblje zbirno
uvid u razmještaj do sada utvrđenih lokacija zgrada prema vrsti ugostiteljskog
sadržaja.
Nesporno je
ugostiteljstvo bilo oduvijek jedno od odrednica zagrebačkog mentaliteta i
gospodarstva, a u nekim razdobljima i način života. Iako u promijenjenim
uvjetima ono i danas opstaje u različitim oblicima, nastavljajući prilagodbu
vremenu i prema prilikama često na marginama u stalnom naporu za priznanje neke
od svojstvenih kvaliteta. Prostor i arhitektura to neizostavno zaslužuju.
(Saša Martinović Kunović)
21. 11. 2020.