Urban Cult
Izložbe
marketing

Izložba Tipografske crtice

U četvrtak 19. studenog od 18 do 21 sat otvara se izložba “Tipografske crtice – poduka u području oblikovanja pisma i tipografije na Studiju dizajna”, autora MARKA HRASTOVCA i ANDRIJE MUDNIĆA. 
Slično kao i prethodna, ova izložba je nastavak suradnje s nastavnicima i studentima Studija dizajna pri arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na predstavljanju dobrih praksi u dizajnerskoj edukaciji, a fokusirana je na temu tipografije te prikazuje, u galerijskim uvjetima, kroz što sve zapravo prolaze studenti kada otkrivaju oblikovanje tipografskih pisama i dizajn tipografijom kao dominantnim oblikovnim instrumentom. Nakon produljenog otvorenja, na kojem vas molimo da budete pažljivi jedni prema drugima i pridržavate se preporuka, izložba ostaje otvorena do 26. studenog.     

  Iz teksta Marka Hrastovca i Andrije Mudnića:
Ideja izložbe Tipografske crtice je približiti posjetiteljima suvremenu edukacijsku praksu koja se provodi na Studiju dizajna u području oblikovanja slova i oblikovanju sa slovima tijekom posljednjih 15-ak godina. Tipografija, kao fundamentalna grana grafičkog dizajna, na Studiju dizajna konstantno se promišlja kroz nove i tradicionalne pristupe. Tehnološki i društveno-kulturološki uvjetovane promjene sagledavamo iz svih aspekata, te tražimo način kako u formalnoj dizajnerskoj edukaciji otvoriti prostor za eksperiment i kontinuirano propitkivanje postavljenih standarda. Izmještanje ovih aktivnosti u potpuno novi kontekst te njihovo izlaganje široj javnosti vidimo kao zanimljiv iskorak iz četiri zida fakultetskih predavaonica i arhiva, kojim dodatno potičemo studente na rad i osobni razvoj, te im odškrinjujemo vrata profesionalnom svijetu. Izložba je zamišljena kao informativno-edukativni postav koji se obraća najrazličitijim grupama interesenata: potencijalno zainteresiranim školarcima, ljudima koji su kroz te procese prošli ili prolaze na drugim institucijama, pa do profesionalaca koje je ovaj tip edukacije zaobišao.

Od osnutka Studija dizajna, edukaciji u području oblikovanja slova i oblikovanja sa slovima pristupalo se s različitih pozicija – prvi predavači bili su prof. dr. sc. Vilko Žiljak i prof. dr. sc. Klaudio Pap s Grafičkog fakulteta koji su tipografiju predavali primarno kroz prizmu tada dostupnog softvera. Nešto kasnije svoj pogled na tipografiju studentima dizajna prenosio je i prof. mr. art. Siniša Reberski s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Njegov je primarni fokus bila kaligrafija, odnosno pisanje. Oba pristupa podučavanju bila su jednako vrijedna, no izostajala je cjelovita ideja o nastavnom planu koji bi objedinio područja oblikovanja slova i oblikovanja sa slovima kao srodne discipline. Godine 2005. dolaskom doc. dr. sc. Nikole Đureka na Studij dizajna, počinje se sa sustavnim, sveobuhvatnim pristupom obrazovanju studenata, počevši od povijesnog razvoja pisma u zapadnoj civilizaciji, kroz renesansne i modernističke teorije o tipografskim mrežama, pisanje perom, pa sve do suvremenog softvera za oblikovanje pisama. Ubrzo se Đureku na Studiju dizajna priključuje i asistent Damir Bralić, te dvojac svojom zaraznom dinamikom u nastavi počinje odgajati nove naraštaje dizajnera pisama i tipografa.

Već u njihovoj prvoj generaciji studenata istaknuli su se Hrvoje Živčić i Dario Dević, tada demonstratori, danas etablirani dizajneri. Jedan od važnijih elemenata nastavnog procesa je i uključivanje studenata u izvođenje nastave. Upravo demonstratori tvore bitnu kariku između nastavnika i studenata te nerijetko i sami razvijaju ambicije za prenošenjem vlastitih znanja i iskustva u nekom obliku. Tako su studenti demonstratori osim Živčića i Devića bili Andrija Mudnić, Luka Reicher, Marko Hrastovec, Lana Grahek i Neva Marija Zidić. Od 2013. do 2016. Hrvoje Živčić djelovao je i kao predavač, da bi ga nasljedili v.pred Marko Hrastovec i asist. Andrija Mudnić koji su uz Nikolu Đureka trenutni izvođači tipografskih kolegija na Studiju dizajna. Zajednička točka svim mentorima je da su prije svega aktivni profesionalci svjesni potreba i strujanja unutar struke, spremni na sve učestalije prilagodbe koje one donose. Edukacija i njena provedba podložna je interpretaciji onoga tko ju izvodi, a na temelju osobnih interesa, znanja i vještina. Danas, u svijetu koji se naočigled mijenja u načinu na koji stvaramo i koristimo dizajn, više nego ikad prije potrebno je kontinuirano osvježavati pristup, metode i prakse.

Koncepcija i postav izložbe preslika je mentorskog rada na fakultetu. Prateći tijek od početka do kraja studiranja, od dogmatskih osnova i krutih pravila do iskoraka i eksperimenata, ogoljenih pokušaja, pogrešaka i sazrijevanja. Izložba predstavlja procese i promišljanje slova na mikro i makro razinama, te promišljanje funkcije specifičnih pisama i njihovu upotrebu. Projekti i teme su orijentirani podjednako u eksperimentalnom i primijenjenom smjeru, jer smatramo da su i jedan i drugi pristup bitni za stvaranje dizajnerskih kompetencija i razvoja kritičkog mišljenja kod studenata. U centralnom fokusu nalazi se logičan početak tipografske edukacije/opismenjavanja – pisano slovo, iz kojeg se teme dalje granaju prema postupno kompleksnijim područjima.

Suštinski, pisanje je definiranje prostora koje dijelimo na prostor oko slova, unutar slova i same slovne oblike. Vještina ugodne podjele prostora zatim se reflektira kroz definiranje formata, margina i generalno oblikovanje sa slovima, što Bringhurst naziva makro tipografijom. S druge strane, logika konstrukcije slova i stvaranje harmoničnog sustava slovnih oblika također direktno proizlaze iz pisanja. Ta i slična fundamentalna znanja studenti kasnije primjenjuju u projektima koji zahtijevaju spretno baratanje većom količinom informacija, poput oblikovanja publikacija različitih namjena, a koji su često isprepleteni kratkim vježbama promišljanja i redefiniranja informacijskih struktura – npr. preoblikovanje često zapostavljenih a sveprisutnih karata, računa i ulaznica. Na višim godinama studija studenti se bave konotativnom komponentom tipografskih pisama i iscrtanih slova, te shvaćanjem uloge pisma koje ono ima u određenom vizualnom jeziku.


Paralelno s nastavnim i profesionalnim angažmanom, sve generacije ranije spomenutih nastavnika, a često i studenata, surađuju na projektima prijevoda i uređivanja stranih i pisanja novih izdanja priručnika i udžbenika. U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj su otisnute knjige koje interno zovemo ‘svetim trojstvom’ tipografije: Elementi tipografskog stila Roberta Bringursta (izd. HDD, 2018.), Potez – teorija pisanja Gerrita Noordzija (izd. Umjetnička akademija u Split, 2012.) i Osnove oblikovanja pisma Franka E. Bloklanda i Nikole Đureka (izd. DVK UMAS, 2018.). Taj važan doprinos struci i nasljeđe koje ostaje svim budućim generacijama studenata i profesionalaca do danas je jedini takav primjer u regiji a i šire. Tu naravno vrijedi spomenuti i kolege s drugih srodnih fakulteta kao što su izv. prof. Dejan Kršić i doc. Igor Čaljkušić te asistenti Nikša Vukša i Oleg Šuran s Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija na UMAS-u, te kolege iz HDD-a i sve druge koji su dali svoj doprinos u realizaciji tih projekata. Vrijednost takve stručne literature na materinjem jeziku u kontekstu nastave neprocjenjiva je i stoga smo knjige smatrali sastavnim dijelom prikaza procesa edukacije.


Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD Galerija
Boškovićeva 18, Zagreb 10000
radno vrijeme: pon – pet, 12 – 19h
www.dizajn.hr


(Urban Cult)

18. 11. 2020. 
Marketing
marketing
Tražiš Posao?
Ponuda
Poslova!

jooble