Sudbinu glavnih protagonista ovih kratkih priča Željka
Ivanjeka određuje blizina velike tvornice (Končar), staračkog doma i Remize.
Odrasli u sjeni prve televizije i
domaćih junaka Mende i Slavice, u periferijskom kinu s Jamesom Bondom i
westernom, likovi skoro svake Ivanjekove priče skrivaju poneku tajnu — djed
skriva vanbračno dijete pred kćeri, starac dječačku ljubav pred prijateljicom,
supruga dvostruki život pred mužem, dama koja, radeći sa strancima u velikoj
socijalističkoj tvornici, taji svoj pravi posao pred prvim susjedima… Jedan
pubertetlija otkriva očevu teku s nerazumljivim šlagerima.
I strahove rata.
Pjesnik koji je »nestao« u SAD–u, pojavljuje se poslije nekoliko desetljeća s
knjigom na engleskom. U nekim pričama čitatelj će prepoznati aluzije na stvarne
događaje — na višestruko ubojstvo ili na izbor Bond–djevojke. Među likovima
pojavljuje se, konačno, i književni kritičar Željko I., kojeg neposredno
imenuje trgovac starim knjigama.
Iz priča je
vidljiva autorova namjera proniknuti u cjelinu stvarnosti, sastavljenu od
proživljenih i zamišljenih dijelova.
I na kraju, nije
nevažno spomenuti da je najpoznatiji stanovnik Pongračeva bio pjesnik – Tin
Ujević.
Željko Ivanjek (Zagreb, 1954.), pisac, novinar, urednik,
televizijski redatelj i scenarist, književni kritičar Jutarnjeg lista. Autor je
osamdeset dokumentarnih i dokumentarno–igranih filmova. Pjesme, eseje,
književne kritike i prijevode s engleskog jezika objavljuje u brojnim
časopisima. Dosad je objavio knjige: U sjeni Južnog medvjeda (roman za djecu,
1978.), Antologija američke kratke priče (1985.), Peto
razdoblje (samostalni broj časopisa Quorum, izbor prevedenih eseja,
1987.) Epicikli u azilu (sastavi — kratke priče, 1988.), Kraj
povijesti (sastavi — kratke priče, 1989.), Knjiga
pingvina (roman za djecu, 1992.), Mali rječnik
romantizma (2001.), 350.332 udarca (kratke priče,
2003.), Pohvala zaboravu (eseji i članci, 2006.), Vunderkindova
smrt (poezija, 2007.), Staljingrad (roman,
2010.), Poluistine (kratke priče, 2012.), Ljeto za tri godišnja
doba (eseji, 2015.), Brk i Vrabac (roman, 2019.).
Knjigu Branko Belan — zaboravljeni klasik (esej, 2018.) napisao s
Nenadom Polimcem. Jedan je od autora u više monografija: Lasta (2009.), Pedeset
godina Satiričkoga kazališta Kerempuh (2014.), Veličanstveni
Vranyczanyjevi (2016.) i dr. Dobitnik je nagrade August Šenoa za Mali
rječnik romantizma i nagrade Marin Držić za dramu Legenda o Josipi.
(Urban Cult)
17. 11. 2020.