Gradski bazeni Pula studio: Tumpić/Prenc
kreativna i art
direkcija: Anselmo Tumpić
account director:
Sara Prenc Opačić
grafički dizajn:
Anton Licul Grk
Opis rada
Novootvoreni Gradski bazen od 5900 četvornih metara uključuje
razne vrste bazena, svlačionice, saunu i mnoge druge sadržaje. Koncept
identiteta zasnovan je na razgovorima s profesionalnim i rekreativnim
plivačima. Oni su nam dali ideju o liniji – osnovnom grafičkom elementu koji je
postao naša nit vodilja, baš kao što linija na dnu bazena vodi plivača prema
cilju. Kada posjetitelj uđe u zgradu, signalizacija će ga odvesti do glavnog hodnika
od 45 metara koji povezuje predvorje sa svlačionicama i ostalim sadržajima
bazena. Dok novi posjetitelji prolaze zgradom, svjedoče „evoluciji“ znakova i
njihovoj svrsi – od one koja je čisto funkcionalna, do one koja prostoru daje
život i slavi svoju svrhu.
Obrazloženje nominacije
Vizualni identitet golemog sportskog kompleksa u Puli polazi od
motiva linije kao karakterističnog elementa bazenske signalizacije i lucidno ga
razvija u razigran informacijski sustav koji podjednako uspješno funkcionira i
kao ornament. Kroz 5900 četvornih metara objekta protežu se linijske
ilustracije koje unatoč elementarnosti forme upućuju na široko polje referenci
— od Aicherovih olimpijskih piktograma do mediteranske arhitekture sa slika
Giorgia de Chirica. Rovinjski studio Trumpić/Prenc (Anselmo Tumpić, Anton Licul
Grk i Sara Prenc Opačić) već je zasluženo nagrađivan za ovo rješenje, čija je
glavna kvaliteta u jednostavnom poticanju radosti kakvu primjerice nudi
zapažanje da je tijelo plivača na fasadi objekta zapravo položeno slovo P.
Omoguru – alati koji olakšavaju čitanje
autori: Omolab komunikacije
koncept, web i widget
dizajn: Petar Reić
tipografija: Marko
Hrastovec
suradnici: Augustin
Gattin (widget project menagment), Amir Kos (widget development), Locastic (mobile
app development), Ingemark (Chrome plug in development)
Opis rada
Omoguru projekt okuplja dizajnere, tipografe, logopede,
inovatore i stručnjake iz različitih područja s ciljem stvaranja ugodnog
iskustva čitanja osobama s disleksijom i drugim teškoćama čitanja. OmoType font
sustav posebno je oblikovan za osobe s disleksijom, s inovativnim pristupom
koji nudi prilagodbu jedinstvenim potrebama svakog korisnika. Istraživanja i
testiranja pokazala su da djeca s teškoćama čitanja s OmoTypeom čitaju brže uz
manje grešaka te uz manji mentalni napor. OmoType font sustav svoju punu
afirmaciju ostvaruje kroz Omoguru digitalne alate za olakšavanje čitanja i
učenja osobama s disleksijom i drugim teškoćama čitanja. Omoguru alati imaju više
od 20,000 korisnika.
Obrazloženje nominacije
Projekt Omoguru okuplja dizajnere, tipografe, logopede,
inovatore i druge stručnjake s ciljem ostvarivanja ugodnog iskustva čitanja
osobama s teškoćama čitanja. Posebno oblikovan za osobe s disleksijom, OmoType
font sustav inovativnim pristupom nudi prilagodbu ekranskog prikaza teksta
jedinstvenim potrebama svakog korisnika. Istraživanja su pokazala da djeca s
teškoćama čitanja s OmoTypeom čitaju brže uz manje grešaka i manji mentalni
napor. OmoType font sustav punu afirmaciju ostvaruje kroz Omoguru digitalne
alate za olakšavanje i poticanje čitanja i učenja, kojima se služi više od
20,000 korisnika. Za sada se nude 72 lektirna naslova, a brojni komentari
korisnika Omo(gu)Readera na Google Play i App Storeu svjedoče o njihovom
zadovoljstvu, tj. uspjehu primjene alata. Pregledom Omoguru stranice, uputa,
pristupa i rješenja vidljiv je izniman nivo uključenosti i profesionalnosti
svih sudionika projekta.
MADE IN: Crafts and Design Narratives
kreativna
direkcija: OAZA
vizualni identitet:
Ivana Borovnjak, Maja Kolar
dizajn i prijelom
izložbenog kataloga: Ivana Borovnjak, Maša Poljanec
dizajn web stranice:
Ivana Borovnjak, Maja Kolar
programiranje web
stranice: Tomislav Modrić
dizajn cjelovitog
izložbenog postava: Nina Bačun, Roberta Bratović, Maja Kolar,
Tina Ivezić, Josipa Tadić
izvedba izložbenog
postava: Darko Franjić (Močvarni hrast), Damir Debeljak
organizacija projekta:
Muzej za umjetnost i obrt, OAZA (HR), Muzej za arhitekturo in oblikovanje (SI),
Nova iskra, Mikser (RS), Werkraum Bregenzerwald (AU)
programska direkcija:
Koraljka Vlajo, Dunja Nekić (MUO), Ivana Borovnjak, Maja Kolar (OAZA), Maja
Vardjan, Cvetka Požar, Nikola Pongrac (MAO), Thomas Geisler, Miriam Kathrein
(Werkraum Bregenzerwald), Relja Bobić (Nova iskra), Maja Lalić (Mikser)
kustoska koncepcija:
Ivana Borovnjak, Maja Kolar, Koraljka Vlajo (HR), Maja Vardjan, Cvetka Požar
(SI), Thomas Geisler, Miriam Kathrein (AU), Relja Bobić (RS)
suradnici:
dizajneri / Mischer’Traxler Studio, Studio Unfold with Alexandre Humbert, Jenny
Nordberg, Rianne Makkink, Chmara.Rosinke Studio, Andrea de Chirico, Lukas
Wegwerth with Giulia Bruno, Tamara Panić; Halligrimur Arnason, Theresa Binder,
Michael Dorfer, Anastasia Eggers, Anna Gramberger, Sandra Holzer, Philipp Kolmann,Lukas
Kopf, Anna-Amanda Steurer, Julia Obermüller (AU); Anđela Brnas, Lola Buades,
Clara Bunge, Ivy Castellano, Sara Dobrijević, Andreja Lovreković, Lucija
Mandekić, Lucija Matić, Ela Meseldžić, Marko Mišković, Marin Nižić (HR); Đurđa
Garčević, Marija Kojić, Strahinja Kolobarić, Milena Stanimirović (RS); Patricia
Bascones, Patrik Benedičič, Emily Dietrich, Florian Fend, Rok Oblak, Joana
Schmitz, Eva Štrukelj, Jera Tratar (SI) obrtnici / Bechter Licht, Devich
Holzschuherzeugung, Holzwerkstatt Faißt, Holzhandwerk Helmut Fink,
Schneiderstüble Manuela Maaß, Tischlerei Mohr, Oberhauser & Schedler Bau,
Tischlerei Wolfgang Lässer, Tischlerei Rüscher, Schwarzmann — Fenster und
Türen aus Holz, Ofenbau Voppichler, Sennerei Mühle-Hub (AU); Cerovečki
Umbrellas, Močvarni hrast, Bookbindery 1924, Mala Arta Ceramics, Clockmaker
Lebarović, Lapidarium Jewellery Making and Fine Metalsmithing, Antun Penezić
Combmaker, Havel Metallspinning, Hat making Škrgatić, Stjepan Zagorščak (HR);
Bosiljčić Candy Makers, Boya Porcelain, Grbović Bookbinding, Studio Vilenica
Textile, Nenad Jovanov Sava Perfumery, Rade Hats, Tatjana+, Xylon Wodwoork,
Petrof Bookbinding, Bane Shoemaking, Naša Posla Leatherworking (RS); Franc
Jaklič Woodenware and Vessel Making, Silvo Jelenc Art of Blacksmithing, AK
Alojz Kraner Shoemaking Workshop, Joži Košak Straw Hat Making, Erik Luznar
Beekeeping, Urban Magušar Manufaktura Ceramics, Beno Ogrin Stonemasonry, Petra
Plestenjak Podlogar – Škofja Loka Baking Honey Breads and Hand-carving Moulds,
Rural Development Cooperative Pomelaj, Štefan Zelko Pottery (SI)
Opis
projekta
MADE IN je pokrenut s ciljem zastupanja i promocije obrtničkog nasljeđa i
inovativnog suvremenog dizajna na europskoj razini. Nastala platforma okuplja
šest partnerskih organizacija te predstavlja nekoliko razvojnih etapa u sklopu
višegodišnjeg interdisciplinarnog projekta: Istraživanje i dokumentaciju
konteksta, utjecaja i prakse četrdeset obrtnika iz regije, Razvoj i realizaciju
kustoske koncepcije s osam narativa o obrtu i dizajnu baziranih na provedenim
suradnjama (radionice, rezidencijalni boravci) s četrdeset dizajnera iz cijele
Europe te izradu bogatog tiskanog i digitalnog arhiva obrtničkog znanja.
Obrazloženje nominacije
Već sami osnovni obrisi projekta
MADE
IN – Crafts and Design Narratives – s velikim brojem dionika
iz više zemalja, ostvarenih suradnji i sinergija, opsežnog istraživanja i
dokumentacije koja je iz njega proizašla, kao i širokim spektrom u užem smislu
dizajnerskih intervencija – daju naslutiti njegovu težinu i važnost. No nije
nas impresionirao toliko opseg projekta, njegovo mjerilo, nego činjenica da se
u svakom njegovom segmentu konzistentno osjeća njegova temeljna ideja,
ishodište i cilj relevantan za naše vrijeme.
MADE IN nam jasno ukazuje na to što
mislimo kada govorimo o diskurzivnoj i istraživačkoj dimenziji dizajna – jer projekt
u idejnom smislu jesu doista pokrenule dizajnerice – a u isto vrijeme stvara
konkretnu novu vrijednost, nova znanja ili novu strukturu za stara znanja, nove
načine razmišljanja o tradiciji i suvremenosti, nove mreže ljudi, institucija i
ideja, novu priliku da promislimo čime se to kao dizajneri bavimo i kako nam to
može pomoći.
Uvodni tekstovi
Uz online izložbu
objavljena su zasad dva uvodna teksta autora Željka Serdarevića i Damira
Gamulina. Oba teksta naći će se i u tiskanoj publikaciji Pregled hrvatskog
dizajna koja će biti promovirana krajem studenog ove godine.
Kritički
presjek baziran na pogledu na dizajnersku produkciju u posljednje dvije godine
napisao je
Željko
Serdarević u tekstu naslovljenom
Bezbrižni pozdravi iz apatije:
“Pogubni
učinak pandemije na ekonomske grane iz kojih dolazi najveći broj naručitelja
hrvatskog dizajna još se ne nazire. Hrvatska kakvom je predstavlja izložba
19/20 još uvijek je zemlja “bezbrižnih pozdrava” — šarmantnih kreativnih
inicijativa i živahne institucionalne kulture, sofisticiranih hotela i
ugostiteljske ponude za šmekere. Dizajnerska scena se u ovom izdanju bijenala
pokazuje vitalnom unatoč izostanku brojnih poznatih imena, koji treba pripisati
apatiji koja je obilježila tekuću godinu.”
Cijeli tekst možete pročitati
ovdje.
Drugi tekst,
autora Damira Gamulina, daje nam pogled unatrag na evoluciju Izložbi hrvatskog
dizajna od 1999. do danas, što je u međuvremenu napravljeno, kako se mijenjao
njihov format i smisao, te što nam tek slijedi napraviti u budućoj perspektivi.
Tekst, naslovljen
Zašto i kako,
možete pročitati
ovdje.
“Mi danas (mislimo da) znamo što je dizajn; znamo njegove
naručitelje, njegove kroničare i njegovu publiku, no budućnost… vjerujem da je
moramo u izložbu svjesno uključiti i kroz izložbu usmjeravati, a ne samo
pratiti.”
Više o Izložbi hrvatskog dizajna 19/20
Izložba
hrvatskog dizajna središnja je i najvažnija strukovna dizajnerska manifestacija
u Hrvatskoj koja okuplja najkvalitetnije dizajnerske radove nastale tijekom
dvogodišnjeg razdoblja u svim područjima dizajnerskog djelovanja, uključujući
dizajn vizualnih komunikacija i grafički dizajn, industrijski dizajn, dizajn
ambalaže, dizajn prostornih intervencija i sustava, dizajn interakcija i
elektroničkih medija, kritički, odnosno konceptualni dizajn, modni i odjevni dizajn
itd. Osim što od 1999. godine predstavlja najbolje od profesionalne produkcije
hrvatskih dizajnera, dizajnerskih studija i agencija, izložba uključuje i
studentsku sekciju koja daje uvid u sva aktualna postignuća u visokoškolskoj
dizajnerskoj edukaciji. O reputaciji i važnosti ovih izložbi govori i činjenica
da se od 2010. održavaju u
Muzeju
za umjetnost i obrt, jednoj od najposjećenijih i najuglednijih
muzejskih institucija u regiji.
S obzirom na posebne
okolnosti uvjetovane epidemijom koronavirusa, kao i velika oštećenja koja je u
potresu ove godine pretrpio Muzej za umjetnost i obrt, glavnina
izložbe održava se na novoj online platformi Izložbe hrvatskog dizajna,
dok će se u Muzeju za umjetnost i obrt od 14. studenog 2020. održati
Izložba nagrađenih radova 19/20, uz promociju tiskanog kataloga, odnosno
publikacije Pregled hrvatskog dizajna 19/20 te svečanu dodjelu Nagrada
Hrvatskog dizajnerskog društva.
Radovi
prijavljeni na ovu izložbu prolaze strogu kritičku selekciju koju provodi
Selekcijska komisija i Međunarodni ocjenjivački sud sastavljen od nekih od
najvećih autoriteta u različitim područjima profesionalnog dizajnerskog
djelovanja, uključujući ne samo dizajnere nego i kustose, kritičare i
teoretičare dizajna. O odabiru radova i nagradama odlučuje Selekcijska komisija
i Međunarodni ocjenjivački sud u sastavu
Sanja Bachrach Krištofić,
Karlo Kazinoti,
Željko Serdarević,
Svjetlana Despot,
Marko Pavlović,
Lea Vene,
Vedran Židanik,
Bojan Hadžihalilović (BiH)
i
John L. Walters (UK).
Ovogodišnje kategorije
su:
Dizajn
vizualnih komunikacija,
Industrijski / produkt dizajn,
Dizajn u digitalnim medijima i
dizajn interakcija,
Dizajn
ambalaže,
Modni
i odjevni dizajn,
Prostorne
i grafičke intervencije i sistemi,
Cjeloviti projekt / proizvod te
Koncept / inicijativa / kritički
dizajn. Nagrade i Posebna priznanja HDD-a dodjeljuju se u svim
kategorijama. Posebna Nagrada HDD-a za životno djelo ove će godine biti
dodijeljena industrijskoj dizajnerici
Blaženki Kučinac. Najboljem radu u
selekciji za Izložbu hrvatskog dizajna 19/20 dodijelit će se i Velika nagrada
Hrvatskog dizajnerskog društva.
(Urban Cult)
28. 10. 2020.