Urban Cult
Izložbe
marketing

Dizajn u kontekstu razvoja tehnologije: Biodizajn

U ponedjeljak 26.10. od 18 do 21 sat u HDD galeriji otvaramo izložbu DIZAJN U KONTEKSTU RAZVOJA TEHNOLOGIJE: BIODIZAJN, kojom nastavljamo predstavljati primjere dobrih praksi u edukaciji dizajnera, ali i istraživanje novih tzv. spekulativnih dizajnerskih praksi koje kritičkim pristupom novim tehnologijama analiziraju i rasvijetljavaju njihov utjecaj i implikacije na društvo i naše svakodnevne živote. Izložba predstavlja četiri projekta sa zagrebačkog Studija dizajna, autorica i autora Mirne Aržić, Leonarda Borovičkića, Mateje Brkić i Andreje Lovreković, nastale pod mentorstvom Mladena Orešića, Andreje Hercog, Ivane Fabrio i Nike Pavlinek. Izložba ostaje otvorena do 6. studenog!
Iz teksta Ivane Fabrio, Andreje Hercog i Mladena Orešića:
“Svakodnevno svjedočimo promjenama uvjetovanim tehnološkim razvojem, koje bitno utječu na život čovjeka i njegov okoliš. U povijesti čovječanstva razvoj tehnologije još nije u tolikoj mjeri, takvim tempom i takvom snagom utjecao na promjene društva kao što je to danas. Ubrzano se razvijaju nove mogućnosti, uvjeti, ali i nova shvaćanja oblika života, rada, interakcije i komunikacije. Istovremeno postajemo ovisni o tom artificijelnom okruženju, koje podrazumijeva ispravno funkcioniranje predmeta, njihovih sustava i komunikacijske tehnologije. Može li tehnologija zadovoljiti potrebe suvremenog društva u dovoljnoj mjeri? Može li se čovjek, oslonjen isključivo na tehnologiju, ostvariti na intelektualnoj i emotivnoj razini? Što će biti s društvom, politikom i svakodnevnim životom kada nas visoko inteligentni algoritmi, lišeni vlastite svijesti, upoznaju bolje nego što poznajemo sami sebe? Na koji način i u kojoj mjeri sveprisutan razvoj tehnologije mijenja poimanje i ulogu dizajna?  Nastaje li potreba za postavljanjem drugačijih ciljeva, novih alata i metodologija dizajnaKoje su sličnosti i razlike između umjetnika i znanstvenika, njihovih polazišta, ciljeva, okvira i ograničenja?

Ovo su pitanja kojima su se, u okviru teme Dizajn u kontekstu razvoja tehnologije – Biodizajn, bavili studenti prve godine diplomskog Studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Spekulativne prakse  
Uloga je dizajna da, nadilaženjem tradicionalnih okvira svojeg djelovanja, propita etičnost tog tehnološki uvjetovanog razvoja, poigravajući se s našim stavovima i uvjerenjima. Ta intelektualna i etička transformacija u pristupu dizajnu prije svega zahtijeva prepoznavanje krhkosti prirode i preuzimanje odgovornosti za njezino očuvanje. Istražujući metode opstanka u živom svijetu u kojem sustavi postižu gotovo savršenu ekonomičnost i distribuciju resursa, dizajneri kreiraju moguće scenarije i rješenja, mijenjajući postojeće paradigme u odnosu na proizvodnju i potrošnju. Sposobnost korištenja imaginacije za predviđanje budućih scenarija ključna je osobina umjetničkih praksi. Promišljanje i stvaranje vizija sutrašnjice zahtijeva sposobnost kreiranja narativa o bližoj i daljoj mogućoj budućnosti, a u svojim projektima dizajneri spekuliraju s alternativnim scenarijima, prilikama i mogućim posljedicama, predviđajući i stvarajući odnos prema putanji tekućeg razvitka. Spekulativne stvaralačke prakse podrazumijevaju i novu vrstu pismenosti, procesa i metoda rada te svijest o različitim motivima i poticajima kao ulazu u projekt, bio oni naručen ili samoiniciran. Uz to, spekulativni projekti zahtijevaju i određenu razinu razumijevanja konteksta.

Biodizajn 
Wiliam Myers definira biodizajn kao praksu korištenja žive materije, bilo da se radi o uzgojenim tkivima ili o biljkama, u kojoj je opredmećen san o uistinu organskom oblikovanju. Posljedice korištenja živih bića i tkiva kao dizajnerskih materijala – umjesto plastike, drva, keramike i stakla – nadilaze poimanje dizajna kroz okvir forme i funkcije, odnosno ideje o udobnosti i estetici. Biodizajn predstavlja i puno više od bionike, biologijom nadahnutog pristupa oblikovanju i proizvodnji. Za razliku od biomimikrije ili vrlo popularnog, ali danas sasvim neodređenog pojma „zeleni dizajn“, biodizajn se konkretno odnosi na korištenje živih organizama ili ekosustava kao temeljnih sastavnica djela, koje ujedno i dopunjavaju njegovu funkciju. Umjesto mimikriji, biodizajn teži integraciji, brišući granice između prirodnog i izgrađenog okoliša, sintetizirajući nove hibridne tipologije. Pojam se također koristi za označavanje eksperimenata u kojima se industrijski ili mehanički sustavi zamjenjuju biološkim procesima, a koji su obnovljivi te zahtijevaju manje materijala i uložene energije. Biodizajn svakako uključuje i eksperimente unutar sintetičke biologije te propituje opasnost remećenja prirodnih ekosustava. Tim tehnologijama rukuju ljudi – oni isti pristrani i oštećeni ljudi koji su već stvorili neravnotežu i kaos u svijetu. No moguća dobrobit tog procesa, koji proizlazi iz nužnog preustroja postojećih tehnoloških praksi, a pod uvjetom da je usklađen s biološkim sustavima, daleko nadilazi navedene rizike. Konačno, dizajn koji obuhvaća prirodu – čak i kad je uparen s neizbježnom ohološću spoznaje o našoj sposobnosti njezina preoblikovanja – predstavlja prijeko potreban korak unaprijed.

Kreativni potencijal u okviru razvoja biotehnologije 
Osim propitivanja uloge dizajna i potrebe za razvojem novim uvjetima primjerenijih metodologija u kreativnom postupku, studenti su propitivali i moguće ishode svojeg djelovanja; što je sve moguće postići, a koji su rizici, naročito na doživljajnoj razini? Svjesni  smo činjenice da dubljim razumijevanjem prirode crpimo nepresušne izvore inspiracije i saznanja kao i da tek prisluškivanjem sebe i neposredne okoline postavljamo racionalne i humane kriterije. Predstavljeni projekti nekolicine studenata prve diplomske godine Studija dizajna, te njihovi koncepti i spekulacije propituju i provociraju društvenu svijest o stvarnim vrijednostima usklađenima sa prirodom, te kao takvi predstavljaju izazov i inspiraciju za tehnološke inovacije i novo poimanje izgrađene okoline.


Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD galerija
Boškovićeva 18, Zagreb
radno vrijeme: pon – pet, 12 – 19h
www.dizajn.hr

(Urban Cult)
23. 10. 2020. 
Marketing
marketing
Tražiš Posao?
Ponuda
Poslova!

jooble