Urban Cult
Film
marketing

Hrvatski filmovi na Animafestu 2020

Uz četiri rada iz najprestižnijeg Velikog natjecanja kratkometražnog filma (Arka, Umorstvo u katedrali, The Closing Door i Toomas ispod doline divljih vukova) te dva iz također međunarodnog Natjecanja studentskog filma (I'm Not Feeling Very Well Sunčane Brkulj i Cockpera Kate Gugić), 30. Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb 2020 prikazat će još 13 novih djela domaće animacije u Natjecanju hrvatskog filma, jedan u Natjecanju filmova za djecu (Grmljaaav produktivne Ivane Guljašević Kuman), dva u Obiteljskom programu (Spavač i Prvo su došli... grupa autora), kao i hrvatsku premijeru dugometražnog filma Slučajna raskoš prozirnog vodenog rebusa Dalibora Barića. 
Prava poslastica za "klasičare" s druge je strane velika retrospektiva Pavla Štaltera, kako njegovih samostalnih djela, tako i onih koje je ostvario s drugim autorima Škole. Radujemo se stoga novom gledanju Petog, Maske crvene smrti, Sedam plamenčića, Usisača (iz serije Ptica i crvek), Kuće br. 42, Posljednje stanicu i recentnijeg Wiener Bluta. Zahvaljujući Natjecanju hrvatskog filma Animafest Zagreb 2020 najreprezentativnija je demonstracija aktualnog stanja domaće animacije u svjetskom kontekstu. Ovdje brojnošću prednjače filmovi nastali u produkciji Akademije likovnih umjetnosti iz koje (u koprodukciji sa Zagreb filmom) dolazi i Cockpera, humoristična animirana opera nadahnuta Ezopovom basnom. 

Kata Gugić realizirala je persiflažu opernih konvencija uz komentar pijetlovsko-ljudske taštine i mnogoznačnosti riječi cock. I'm Not Feeling Very Well Sunčane Brkulj, odabran i u konkurenciju diplomskih filmova festivala u Annecyju, s druge je strane pomalo makabričan, heavy-metal prikaz raspjevanih pticolikih kostura koji u tehnici cut-outa pruža tračak psihodelije pri praćenju riffova istoimene pjesme domaćeg benda Crawander te je svakako jedan od „najenergičnijih“ filmova ovogodišnjeg festivala. Humorni pastelni SF Kap koja je prelila čašu Stelle Hartman naslanja se, pak, na njezinu prethodnu uspješnicu originalnim senzibilitetom za boje i geg te promišljanjem osobnog prostora i svakodnevnih predmeta, no riječ je o razrađenijem djelu u kojemu gadgeti jednog metropolitanskog stana odbijaju poslušnost. 

Na sliku svoju Jakova Piplice zanatski je umješno ostvaren meditativno-filozofski film koji se može čitati kao religijska alegorija, promišljanje odnosa s ocem ili otvoreno metafizičko djelo, dok je Cleithro Morane Bunić vrijedan predstavnik lutka-filma u ovom natjecanju. Taksimetar i osrednje psihoze Mihaele Erceg priča je o anksioznom studentu kojega namagarči taksist, a ilustrira i autoričinu sklonost apsurdu i uporabi flomastera neobičnih boja. Osim Arke, iz produkcije Kreativnog sindikata, ali i Zagreb filma dolaze i Događaji koje treba zaboraviti Marka Tadića, daljnja razrada dijela istoimene instalacije predstavljene na Venecijanskom bijenalu. 

Stop-animirani, 16-milimetarski film temeljen je na arhivskim, „nađenim i prerađenim“ fotografijama u koje se intervenira crtežom i slikom. Djelo pritom svjedoči o trajnim interesima jednog od najvažnijih hrvatskih likovnih umjetnika srednje generacije za modernističko nasljeđe i reinterpretacije povijesti. Zagreb film predstavlja i Iris Lucije Bužančić, skicozni i metamorfni crtani „portret“ inspiriran osuvremenjenim mitom o Narcisu koji uz sugestiju malo vodene boje donosi pregled života i jednoga dana djevojke koja sebe imaginira u filmskim zapletima. Uloga Darka Bakliže iz iste produkcije eksperimentalni je film ostvaren tehnikom piksilacije te glumom Lucije Barišić i Nataše Zlatović koji s naglaskom na tijelo promišlja tvorbu i granice identiteta pri glumačkom zanatu. 

Zagreb film supotpisuje i bosanskohercegovačko-hrvatski film Prirodni odabir Alete Rajič (prikazan i u programu Annecyja „Perspectives“), klasično crtanu studiju melankolije i samoće ambijentiranu u urbanu svakodnevicu kojom se kreće žena-srna. Lavirajući između ljudske i životinjske prirode, otuđujućeg posla statičnog izloška Prirodoslovnog muzeja, kućanskih poslova, ispraznog slobodnog vremena i uznemirujućih snova, ona osjeća potrebu u život unijeti malo iskošene perspektive i naposljetku posegnuti za slobodom. Adriatic Animation u suradnji s portugalskim BAP Studiom donosi nam ispovjedni animirani dokumentarac transrodne tematike Sve te senzacije u mom trbuhu Marka Dješke – svjedočenje Matie Anne Pleše koje poetskim ilustracijama obogaćuje Hana Tintor. Film nije fokusiran toliko na sam čin prijelaza, koliko na intimni svijet protagonistice i potragu za ženskim rodnim i spolnim identitetom. 

Hrvatsko-srpski film Florigami Ive Ćirić grube zakone prirode premješta iz životinjskog u biljni svijet, uspijevajući pritom biti napet poput kakva trilera. Vrijedan  žanrovski prilog Natjecanju hrvatskog filma nudi i Soba Hrvoja Wächtera, horor iz prvog lica koji gledatelja zatvara u sobu uklete kuće i smješta u tijelo ustrašene djevojke koju spopada čudovište. Spektakularan prinos kompjuterske animacije Pet Planet Ratimira Rakuljića izgrađen je, pak, na SF pretpostavci o planetu-igrački – modelu koji pod kupolom rekreira čitavu povijest civilizacije, sve do neizbježnog nuklearnog kraja. Naposljetku, hrvatsko-švedske Tablete za alergiju rukom su crtana, fiktivna animirana reklama s djevojčicom punom ljubavi za slatku crnu macu.  

Do sada najambiciozniji projekt Dalibora Barića, prvaka domaćeg found footagea na granici eksperimentalnog i animiranog filma, dugometražni je, filozofsko-revolucionarni, animirano-igrani i kolažno-rotoskopski noir foto-krimić Slučajna raskoš prozirnog vodenog rebusa. Animafestova publika moći će ga premijerno vidjeti u četvrtak 1. listopada u velikoj dvorani Kina SC (22 sata). U svome najnovijem radu, koji je prikazan i u natjecateljskom programu Annecyja, Barić još snažnije priziva ready-made sa snažnim uplivima pop-kulturne, ali zadržava čvršću pripovjednu liniju negoli smo od njega navikli te SF ostavlja tek u nagovještaju. 

Posjetitelji Animafesta 2020 također će moći uživati u tradicionalnoj retrospektivi Zagrebačke škole crtanog filma u izboru Borivoja Dovnikovića – Borde koji je stigao do 1972. godine i klasika kao što su Tup-tup, Konj, Kišobran, Doktor za životinje i epizode Profesora Baltazara (Krojač Silvestar i Oblačna priča).

(Dalibor Jakus)
14. 9. 2020. 
Marketing
marketing
Tražiš Posao?
Ponuda
Poslova!

jooble