Urban Cult
Izložbe
marketing

Izložba japanskog umjetnika Yoshio Imamura u Salonu Galić

Samostalna izložba japanskog umjetnika Yoshio Imamure, u organizaciji Hrvatske udruge likovnih umjetnika- Split i Splitgraphica,  otvara u četvrtak 24. listopada 2019. u 19:00  sati u splitskom Salonu Galić (Marmontova 3- Split), a može se razgledati do 12. studenog 2019.  (Salon Galić / pon.- sub. 10:00-12:00 i 16:30-20:30 sati).
Samostalna izložba Yoshia Imamure u Salonu Galić je prva u nizu izložbi devetog Splitgraphic bijenala, čiji će se program odvijati tijekom 2019. i 2020. godine, te će se tako nizom različitih izložbi i suradnji obilježiti već više od petnaest godina djelovanja Splitgraphica. Ova izložba je nastavak partnerstva Splitgraphica i HULU-Split započetog 2017. godine.  Već se može  govoriti o uspostavljenom obrascu ciklusa izložbi: samostalna izložba “Found Images/Pronađene slike” Wojciecha Tylbora-Kubrakiewicza, kojoj je slijedila skupna izložba “Mlada litvanska grafika”(s Grafičkim centrom Vilnius, Litva) i koja će se nastaviti i 2020.  godine s izložbom “Basquegraphia – Fig Bilbao”.   

Od prvog izdanja bijenala 2003.  godine japanska je grafika imala značajan utjecaj na formiranje i definiranje poimanja suvremenosti u grafičkoj umjetnosti na skupnim izložbama Splitgraphica. Japanski su umjetnici na svakom izdanju Splitgraphic bijenala do 2017. godine redovito osvajali glavne i posebne nagrade – Masahiro Fukuda, Masahiro Kasai, Yoshio Imamura, Sadao Sakurai, Hisashi Kurachi, Tomiyuki Sakuta i Taichi Kodama. Skupna izložba “Suvremena japanska grafika” održana je 2016.  godine u Staroj gradskoj vijećnici u Splitu, gdje su predstavljeni opusi japanskih grafičkih umjetnika koji su dotad sudjelovali na Splitgraphic bijenalima. Jedan od od izlagača je naravno bio i Yoshio Imamura koji je tom prilikom i prvi put boravio u Splitu.   

Yoshio Imamura (1948.) je dobitnik glavne Grand prix nagrade na  prošlom održanom osmom izdanju Splitgrafika 2017. godine. Umjetnik je također već bio dobitnik Posebne nagrade (Special Award) na 4. Splitgraphicu 2009. godine. Imamura je priznati majstor grafičke umjetnosti na današnjoj suvremenoj grafičkoj sceni, te je član prestižne strukovne udruge Japanese Print Association.   Izložene grafičke listove u Salonu Galić Yoshia Imamure povezuje zajednička nit: tradicija i suvremenost japanske grafičke umjetnosti kroz korištenje tradicionalne japanske “woodblock” (drvorez) tehnike u kombinaciji s ostalim grafičkim tehnikama - kod Imamure se radi o bakropisu i mezzotinti, tematika prirode i univerzalnosti postojanja, savršenost i minucioznost tehničke izvedbe, te likovni jezik i senzibilitet.   

Yoshio Imamura je inspiriran prirodom koju susreće u svojoj okolini, u planinama, gdje živi četiri sata od Tokya i daleko od svih urbanih aglomeracija. Inspirira ga promjena godišnjih doba u prirodi i promjene koje donosi u biljnom i životinjskom svijetu. Mijene u prirodnom svijetu ga podsjećaju na krhkohost ljudskog postojanja. On pokušava zabilježiti te promjene i boje u svojim grafikama, prvo urezujući ih u bakrene matrice, te kasnije otiskujući ih na papir.   

Grafički opus Yoshia Imamure deklarira pripadnost japanskom kulturnom nasljeđu, tj. tradiciji grafičke produkcije, kao i naravno pripadnost krugu japanske suvremene grafike gdje redovito dolazi do izražaja tehnička vještina kojom je grafika izvedena, uz pojedinačni umjetnikov stil. Grafiku kao medij bitno određuje tehnika i princip reproduktibilnosti unutar grafike kao originalnog umjetničkog djela. Suvremenu japansku grafiku karakterizira tehnička perfekcija uz suvremenost izraza. Homogenost suvremene japanske grafike može se iščitati iz pristupa mediju grafike kao originalnoj umjetnosti. 

Za razliku od europskih grafičara kojima je grafika često usputna produkcija uz slikarstvo ili kiparstvo, Imamura, kao i drugi japanski umjetnici bave se isključivo grafičkom umjetnošću. Imamura pokazuje poštivanje medija, razumijevanje njegovih zakonitosti, granica i sloboda,  htijenje za unapređenjem kako tehničkih, tako i stilskih karakteristika. Tradicija japanskog drvoreza temelj je japanskog grafičkog izričaja, no ta tradicija ne koči kretanje u suvremenost grafičkih tehnika i kombiniranje s ostalim “zapadnjačkim” tehnikama grafike. On u izričaju posjeduje htijenje i slobodu prikazivanja motiva i tema s nizom značenja. Koristeći univerzalne teme prirode i čovječanstva propituje postojanje, vrijeme i prolaznost, ostavljujući vizualne obavijesti i poruke koje mi kao promatrači sami moramo dešifrirati.    

Izbor iz opusa ovog japanskog majstora grafike nudi nam određenu homogenost pojma japanske grafičke umjetnosti pod odrednicama tradicije, slobode izražavanja, htijenja umjetnika i stvaranja originalnog grafičkog djela.   

(Marina Petit)
23. 10. 2019. 
Marketing
marketing
Tražiš Posao?
Ponuda
Poslova!

jooble