Urban Cult
Književnost
marketing

Predstavljanje knjige Sonje Jurković "Obazrivo s prostorom"

U ponedjeljak, 15. listopada u 19 sati u Muzeju Mimara u Zagrebu (Rooseveltov trg 5) predstaviti će se knjiga Sonje Jurković „Obazrivo s prostorom – izbor autorskih tekstova“ u izdanju ULUPUH-a i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 
O knjizi će govoriti recenzenti Izv.prof.dr.sc. Sanja Gašparović, Izv.prof.dr.sc. Zlatko Karač te autorica knjige, prof.dr.sc. Sonja Jurković.   

Knjiga je zbirka tekstova koji su nastali i objavljivani tijekom četrdeset godina rada autorice kao urbanista, pejzažnog arhitekta i profesora. Ponovnim publiciranjem tih objavljenih tekstova, sada objedinjenih pod zajedničkim naslovom u jedinstvenom izdanju, želi se pokazati kako se nekada odnosilo prema prostoru te pobuditi svijest o važnosti urbanističkog, prostornog i pejzažnog planiranja.     

U predgovoru knjizi autorica je napisala: 
„Naslov knjige trebao je upozoriti na sljedeće: obazrivo, ljudi, prepoznajte važnost planiranja grada i blagodat oblikovanog krajobraza! U tako jednostavnu rečenicu može se sažeti sadržaj ove knjige. Iako je zbirka ovih tekstova, objavljivana u stručnim publikacijama, nastajala unatrag mojega četrdesetogodišnjeg rada na edukaciji arhitekata, urbanista i krajobraznih arhitekata, čini se da su neki sadržaji još uvijek aktualna upozorenja. Naime, čini mi se da sav trud generacija stručnjaka, planera i oblikovatelja našeg prostora, bez obzira na njihova nastojanja, nije dovoljno osvijestio javnost o važnosti planiranja u prostoru. 

Razumije li ova današnja javnost u dovoljnoj mjeri da je uređenje prostora i odgovarajuće ponašanje u tom prostoru bitno za njegov razvoj i opstanak? Hoće li bez planiranoga i javno dogovorenoga razvoja opstati vrijednosti, bilo prirodne ili one oblikovane, koje smo baštinili? Hoćemo li bez usuglašenoga planiranja i mi ostaviti primjereni trag koji će postati i ostati vrijedna baština budućim generacijama? Evo, to su bila osnovna pitanja koja su postavljana studentima, a i drugima, na Katedri za urbanizam Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prepoznavanje odgovora na njih trebalo je poticati studente, kao buduće neimare u prostoru, da osviješćeno i obazrivo postupaju s tim prostorom. Knjiga nije pisana kao udžbenik, ali kao i svi učitelji koji uvijek podučavaju, tako i ovi tekstovi skrivaju uvijek jednu te istu nit: da su zajednički javni prostori bitan zalog dobro socijalizirane zajednice, da je briga za te prostore najvažnija uloga planera i urbanista te da se vrijednost uređenih prostora mjeri ponuđenim oblikovanjem zajedničkih prostora, ali i očuvanjem onih već stvorenih i korištenih javnih prostora.“ (Sonja Jurković)    


Knjiga je podijeljena na četiri tematske cjeline: 1. O ljudima, 2. O prostoru, 3. O gradovima i 4. O pejzažu. 

U prvome su poglavlju, O ljudima,  tekstovi o kolegama iz struke – o njihovu doprinosu struci planiranja i uređenja prostora. Ukupno šesnaest impresija uključuju i osvrt na profesore (Kollenza, Marinović-Uzelca, Seissela), kolege i studente. 

Drugo poglavlje, O prostoru, sadrži autoričina razmišljanja o problemima u prostoru s kojima se susretala u svojemu radu na prostornom planiranju. Većina tekstova bila je namijenjena studentima, poslijediplomantima, a i kolegama, u želji da osvijetli i potakne interes za probleme današnjeg nerazumijevanja planerskih načela u korištenju prostora. To su kritički osvrti pedagoga koji ne odustaje od toga da upozorava na krive odluke, uzurpacije prava, izigravanje planerskih procedura i sl. Namjera je uvijek bila: potaknuti na razmišljanje o značenju zajedničkih prostora grada u socijalizaciji, prisvajanju i oplemenjivanju uređenih prostora, te njihovu korištenju. 

Treće je poglavlje, O gradovima, zbirka tekstova o gradu i urbanističkom planiranju. Iako se većina tekstova odnosi na Zagreb i rad sa studentima, tu su još radovi o problematici ostalih gradova (Rijeke npr.), pisani za simpozije, savjetovanja i stručne radionice. Veći se dio tekstova odnosi na poboljšanje i osiguranje ekoloških uvjeta, te na način kako otvoreni prostori pridonose pamćenju prostora i snalaženju u gradu. 

Četvrto poglavlje, O pejzažu, sastavljeno je od cijeloga niza tekstova o pejzažu i pejzažnoj arhitekturi. Uz izvatke iz autoričinih objavljenih knjiga (Park – ostvarenje sna npr.), u ovome su poglavlju i javna predavanja o vrtnoj umjetnosti, Maksimiru kao umjetničkom djelu, gradskim šetalištima i teoriji oblikovanja.   Tekstovi u ovoj knjizi imaju teorijski i stručni karakter. U njima se izražava stajalište da je svijest o važnosti prostornog i urbanističkog planiranja te uređenja, posebice zajedničkih prostora grada, često zanemarena i zapostavljena na račun interesa pojedinih korisnika prostora koji osobni interes stavljaju iznad zajedničkog. 

Ta je briga o zajedničkom prostoru bila ugrađena u nekadašnje gradske statute, a danas je to glavna zadaća urbanističkog planiranja: zaštita zajedničkog korištenja prostora grada, odnosno osiguranje snošljivoga korištenja prostora za sve građane. Ostvarenje uvjeta za međusobnu ravnotežu korištenja jamstvo je ostvarenja socijalne trpeljivosti, današnjega i budućega grada. Iz svijesti o toj međuovisnosti proizlazi i potreba za svijest o OBAZRIVOSTI jednih prema drugima, kako među ljudima, ali isto tako i prema cijelom prostoru i njegovu korištenju.   Usprkos pedagoškim naporima i argumentima, autorica je svjesna da je njezin trud bio manje-više uzaludan. Barem zasad – pobjeda je na strani uzurpatora otvorenih prostora grada. Stoga je potrebno uvijek nanovo argumentirati potrebu da se načela zaštite okoliša, kao i zaštite zajedničkih javnih prostora nikad ne podrede pojedinačnim interesima.     

O autorici: 
Prof. dr. sc. Sonja Jurković, dipl. ing. arh. i mag. pejzažne arhitekture, redovna je profesorica Arhitektonskog fakulteta u mirovini i članica emmeritus Hrvatske akademije tehničkih znanosti. Rođena je u Zagrebu 26. siječnja 1942. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1966., a magistrirala 1976. na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Obranila je doktorat znanosti 1994. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 1971. radila je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (kao asistentica, docentica, izvanredna i redovna profesorica). 

Umirovljena je 30. rujna 2007. kao redovna profesorica, ali je mirovinu stavila u mirovanje i nastavila raditi u Zavodu za urbanizam Arhitektonskoga fakulteta (Projekt obnove parka dvorca Eltz u Vukovaru 2010., Urbanistički plan Rabac 2011. i dr.). Bila je angažirana, osim na Arhitektonskom fakultetu, i na Agronomskom i Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Bila je profesorica i voditeljica i na Poslijediplomskim doktorskim studijima. Uz dugogodišnji pedagoški rad i znanstveno je radila, kao i na popularizaciji struke. 

Kao urbanist i prostorni planer izradila je brojne planove, ali i mnoge projekte oblikovanja parkova. Uza sve to, angažirala se i u stručnim udruženjima, osobito u Hrvatskom društvu krajobraznih arhitekata, kojeg je bila i osnivačica. Dugogodišnja je članica ULUPUH-a - Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. Nije zanemarila ni međunarodnu suradnju, a posebno ju je ispunjalo sudjelovanje na javnim izložbama gdje je mogla afirmirati svoje svestrane interese.


(Maša Štrbac)

9. 10. 2018. 
Marketing
marketing
Tražiš Posao?
Ponuda
Poslova!

jooble