Urban Cult
Glazba
marketing

Kristina Restović ''Turizam'' u Salonu Galić

Izložba  ‘’Turizam’’  u organizaciji Hrvatske udruge likovnih umjetnika- Split   otvara se u četvrtak 14. lipnja u 21:00h u Salonu Galić (Marmontova 3- Split) i može se razgledati do 30. lipnja 2018..   
Kristina Restović ovom izložbom predstavlja ciklus grafičkih  radova „Turizam“[1] na kojemu je započela raditi prije nešto više od četiri godine, točnije 02. 06. 2014. Tada je naime snimila prvu fotografiju ležaljki uz more u Hvaru, jednom od ishodišnih autoričinih mjesta[2]

Od tada naovamo nastajao je vrlo kompleksan ciklus koji pažnju usmjerava u najmanje nekoliko pravaca, na nekoliko razina „iščitavanja“. „Turizam“ ima strukturu filma / omnibusa. U osnovi svih njegovih sastavnica je vježba percepcije po modelu koji je u stalnom pokretu, izmicanju i izmještanju. Ovaj ciklus je proizašao iz vreve gradskog života iniciran svakodnevicom omiljene turističke destinacije u špici sezone. „Sirovi materijal“ je zapravo sam pronašao autoricu bez njene osobite čežnje za njim, odnosno turisti su se jedne godine masovno pojavili u gradu i od tog trenutka im se iz godine u godinu broj stalno povećava. Tko to nije iskusio, ne zna što je propustio.    

Međutim iako sa turistima dijelimo isti prostor, ne dijelimo i istu stvarnost. Oni su opušteni šetači, ometeni istraživači, radoznale skitnice u udobnoj obući ograničeni datumom putovanja. Ta razlika iščitava se u pokretima, hodu i pogledu. Prostor grada Kristina je zamijenila bjelinom grafičkog papira[3], dok sjene likova određuju njihovu poziciju u tom prostoru. Radi se o vrlo jednostavnim izvedbama, no pripreme su bile nešto složenije. Trebalo je svakodnevno fotografirati - „hvatati“ željene kadrove; dobiti taj duh različitosti, a ne nekakve reporterske ili karikaturalne snimke. Takve sirove materijale u računalu je očistila, prekadrirala i uredila po potrebi. Kako se ne radi o fotografiji, već o njenoj simulaciji, kontraste na prikazima trebalo je izbalansirati za jetkanje (kod dubokog tiska), prikaze zrcalno okrenuti i staviti u negativ.   

Pritom treba znati da postoje brojni načini transfera fotografskog ili drugog sadržaja na grafičku ploču. Osnovni uvjet je učiniti transfer otpornim na jetku. Print na ploči stabilan je u jetkanju do izvjesne granice i zahtjeva posebnu pažnju, ali duboki tisak i jest tehnika posebne pažnje. Međutim upotrebom raznih tehnika i sadržaja u rad se unosi i njihova priroda. 

Tako „Turizam“ u sebi ima ukomponirane / montirane segmente više „svjetova“: hladnoću digitalnog printa, teksturu fotografskog zrna, reljefnost izjetkane ploče i osjećaj poteza dlana pri čišćenju boje prije tiskanja. Radovi jesu otisci cinčane matrice na tiskarski papir, no procesi koji su prethodili radu na matrici su također prisutni u prikazu. Alternativna upotreba raznih tehnika je uvijek delikatna, ali taj osjećaj hibridnosti u radu pun je sugestija i poruka, te dopušta čitanje rada na više razina.    

Pritom doći i do strukture imaginiranog na putu prema unutra potaknut vanjskim podražajem, do prolaznosti interpretirane iz neočekivanog rakursa svakako je jedna od mogućih ruta kretanja[4]

Kolaži raznih mogućnosti tumačenja ovdje kao da se multipliciraju. Duboka modra pozadina. Noć. Slike su podijeljene. Gornje dijelove čine scene smještene unutar kvadratnog fotografskog formata (1:1) što je važno za simetriju snova i omjere u kojima se sjećanja i stvarnost pretaču u njima. Donji dijelovi (položeni pravokutnici) rezervirani su za bilješke, kao margine u knjizi koje služe da se na njima nešto zapiše. Mjesto usputnih bilješki za trajanja oniričkog leta; ilustracija kako se valja iskrcati kad se stigne na odredište, digitalni zapis vremena koji podupire sjećanje ili urezani friževi što svjedoče stvarnost jedne prisutnosti.   

Kaleidoskop preklapanja paralelnih stvarnosti. Recimo, tri izložena sitotiska iz podciklusa „Isto vrijeme isto mjesto“ u svojoj osnovi „nose“ dvije fotografije snimljene na istom mjestu u različito vrijeme, ali u istim vremenskim uvjetima. Ljudi – turisti ulaze, prolaze jedni kroz druge kao potpuno opušteni vremenski putnici anestezirani užitkom bivanja i kretanja kroz destinaciju po vlastitom odabiru. Njima apsolutno ništa ne smeta. 

Oni smjelo šetaju vlastitim snovima koji se preklapaju na istom mjestu u različitim vremenima. Oni su naš spas i naša propast. A mi? Mi smo svjedoci svoga vremena – jedinog kojeg imamo i pasionirani / konsternirani promatrači transformacije voljenog grada u (ne) željenu destinaciju. Kamo sreće ili nesreće da nam se sjene preklope pa da i mi zajedno s njima zalepršamo kroz vrijeme, a da pritom prstom ne mrdnemo. Asimilacija je globalna, lokalni otpor je uzaludan. Živio turizam – spasitelj naš i otkupitelj dugova naših.     
(Toni Horvatić)
 
[1] „Turizam“ objedinjuje nekoliko manjih cjelina („Turisti“, „Turisti i Mjesec“, „Isto vrijeme isto mjesto 1,2 i 3“) grafičkih listova izvedenih u tehnikama bakropisa, suhe igle i sitotiska, te jumbo plakat „Ležaljke na Mjesecu“ izveden u Cisti Provo u organizaciji „Udruge Kvart“ i „HULU-a“ u travnju 2015.   [2] Kristina Restović, „Mjesta“; predgovor kataloga izložbe; Arheološki muzej, Vid, 2008. [3] „Isto vrijeme isto mjesto 1, 2 i 3“; „Turisti“ [4] „Turisti i Mjesec“    

13. 6. 2018. 
Marketing
marketing
Tražiš Posao?
Ponuda
Poslova!

jooble