Urban Cult
Glazba
marketing

Božićna izložba 2017.

Hrvatska udruga likovnih umjetnika i likovnih kritičara poziva ovoga Adventa, 12. 12. u 19 sati, da im se pridružite na Božićnoj izložbi – „Riječ je Tijelom postala“. Sada izvan njihovog domicilnog izložbenog prostora, ali na najatraktivnijoj adventskoj lokaciji u Zagrebu – Zrinjevcu, u galeriji Zrinski.
Dvadeset i petero umjetnika, članova HULULK-a i njihovih gostiju izlaže svoja djela.Mercedes Bratoš, Iris Bondora Dvornik, Nina Brkić, Tamara Brmbota, Aline Dalgleish, Ana Divković, Ivica Fišter, Danko Friščić, Marija Galić, Irena Gayatri Horvat, Ana Guberina, Andreja Hojnik Fišić, Ana Jakić Divković, Josip Kovačević, Mia Maraković, Dora Mihaljević, Zlatko Milaković, Dubravko Mokrović, Marcela Munger, Dafne Perković, Hrvoje Marko Peruzović, Srećko Planinić, Marija Puzak, Nikola Rajić i Marjan Richter prinose Isusu svoja djela na dar. U njima se isprepliću oblici i kolori nadahnuti ljubavlju i vjerom u temi posvećenoj Isusovom rođenju, Stvaranju, Utjelovljenju, dolasku radosti, mira, Svjetla, Novog života. 

Jedinstven događaj rođenja Isusa Krista kao Sina Čovječjeg slavi se od davnina. Naziv „Božić“ iskonoslovno izvodimo od riječi mali Bog, uzevši ga i za naziv blagdana, dana kojim obilježavamo rođenje Isusa kao mladoga Boga, Sina Božjega. Taj dan većina kršćanskih crkvi slavi 25. prosinca, iako sa sigurnošću znamo da se Krist nije rodio toga dana. Budući da u Novom zavjetu nije zapisano kada se Isus točno rodio, prvi kršćani nisu slavili dan Njegova rođenja. 

Božić se počeo slaviti u Rimu u 4. stoljeću, uz pretpostavku mnogih, s namjerom da potisne poganski blagdan „Navitatis Solis Invicti“ – rođenje nepobjedivog Sunca koji se obilježavao upravo 25. prosinca. Prispodobiti rađanje mladog Sunca, dolazak toplijih i dužih dana nakon zimskog solsticija kao dana rođenja spasa i dolaska Božanskog Sunca na zemlju, bilo je i vjernički prihvatljivo ali i politički mudro. No, dani s konca godine imali su svoje specifičnosti koje su nažalost, sasvim izvjesno utjecale na slavljeničko raspoloženje u vremenu uoči Božića. Bile su to rimske saturnalije,  keltski Yule pa i spomenuti Natalis Solis. 

Bilo je to vrijeme gozbi, opuštanja, simboličnog materijalnog darivanja, opijanja, kockanja, pjevanja, čak i bludničenja. Njime dakle, obilježavao kraj stare i početak nove godine, zimski solsticij kojeg je oduvijek pratilo slavlje, potpomognuto raznim običajnim i ritualnim upriličenjima, naslijeđenim upravo iz spomenutih poganskih politeističkih religija koje su krajem godine slavile ciklički proces ponovnog obnavljanja života prirode i produljenje dana  kao svjedoka i simbola ponovnog rađanja nepobjedive svjetlosti. Taj period činio idealnim vremenom rođenja Spasitelja. Utjelovljenjem Riječi, Bogom koji tijelom (mesom) postade. Bogom koji se počovječio da bismo se mi pobožanstvenili. Upravo liturgija danje mise Božića donosi tekst Proslova iz Ivanova evanđelja. 

To je Govor o Riječi, utjelovljenoj Riječi koji donosi smisao i pravo značenje Božića za kršćaninov život. Spomenuti dijelovi Božićne tradicije nisu negativni, međutim kada postaju temeljni motivi slavlja Božića, odvraćaju nas od Isusa i razloga njegova počovječenja. A što je Božić, to nam govori samo Evanđelje, sama Riječ. Bog dolazi među nas, postaje jednim od nas. Svemogući Bog – za kojega smo „navikli“ da prebiva u nebesima – dolazi. Sin Božji svojim utjelovljenjem čini nešto nezamislivo. Bog nam daje novu priliku da postanemo ponovno Njegovi sinovi i kćeri. Sinovi u Sinu. Ne samo da nam je Bog kod stvaranja podario izvanredno dostojanstvo, nego ga je po Utjelovljenju Isusa i obnovio! 

Naš Otac Bog  uvijek nam je govorio, no prije dvije tisuće godina svoju Riječ živu šalje među nas – Riječ kojom progovara o neizmjernoj ljubavi koju ima za nas. A to je najveća istina naše vjere! Ivan Evanđelista govori o Logosu – Riječi koja jest Isus Krist, Sin Božji. Tajanstvenoj Riječi koja bijaše u početku  kod Boga. Riječ, Sin Božji bijaše u početku, dakle prije vremena, prije nego li je bilo što drugo stvoreno, kod Oca. 

Sve postade po Sinu Božjemu i bez njega ništa na svijetu nije postalo, a što je kasnije postalo, dakle bilo stvoreno, imalo je život u Riječi koja bijaše ljudima svjetlo. Svjetlo koje svijetli, kazuje ispravan put i smisleno vodi život k cilju razloga našeg postojanja. Evanđelje govori i izravno o Utjelovljenu Riječi. Svjetlost je došla na svijet. Učinila se vidljivom, opipljivom, postala prisutna među nama. Riječ tijelom postade. To  naglašava čudesnost, ljepotu, veličinu i nerazumljivost ljubavi Boga prema čovjeku. Boga koji postaje mesom, raspadljivim tijelom, što smo i mi sami, kako bi nas otkupio, vratio nam dostojanstvo, oslobodio nas od zloga i na koncu vremena priveo k sebi. Na to smo pozvani. 

Cijeli život svjedočiti Ljubav Boga koji cijeloga Sebe, do kraja, predade za nas. To je smisao Njegova rođenja – u štalici, u uboštvu, iako Davidova roda – pružiti  nadu i vjeru siromašnima, bolesnima, prognanima, ostavljanima, da nas Otac nikada ne ostavlja i da nam je darovao Svoga Sina kao spas. A davati se istinski, poput Isusa, pravi je dar, dati ljubav i učiniti drugoga sretnim. Stoga bjesomučnu utrku za prigodnim poklonima, obilnom trpezom, „saturnalijama“ suvremenog društva, zamijenimo obiljem darivanja srca. Pokušajmo  biti bolji, spremni istinski ljubiti, reći Mu hvala što se za nas rodio, spustio s rajskih, kraljevskih visina donoseći nam obilje vječne, neuništive Božje ljubavi. 

Dvadeset i petero likovnih umjetnika: Mercedes Bratoš, Iris Bondora Dvornik, Nina Brkić, Tamara Brmbota, Aline Dalgleish, Ana Divković, Ivica Fišter, Danko Friščić, Marija Galić, Irena Gayatri Horvat, Ana Guberina, Andreja Hojnik Fišić, Ana Jakić Divković, Josip Kovačević, Mia Maraković, Dora Mihaljević, Zlatko Milaković, Dubravko Mokrović, Marcela Munger, Dafne Perković, Hrvoje Marko Peruzović, Srećko Planinić, Marija Puzak, Nikola Rajić i Marjan Richter prinose Isusu svoja djela na dar. U njima se isprepliću oblici i kolori nadahnuti ljubavlju i vjerom u temi posvećenoj Isusovom rođenju, Stvaranju, Utjelovljenju, dolasku radosti, mira, Svjetla, Novog života. Sretan vam i blagoslovljen Božić!   

(Sanda Stanaćev Bajzek)

9. 12. 2017. 
Marketing
marketing
Tražiš Posao?
Ponuda
Poslova!

jooble