Ideja da se u jednom šoping centru, hramu konzumerizma koji se u
blagdansko vrijeme neizostavno pretvara u meku kiča, otvori ambiciozna izložba
nekih od ponajboljih suvremenih umjetnika činila se – u najmanju ruku – pomalo
egzotičnom.
Ali skupna izložba
šesnaestero umjetnika, otvorena u centru Cvjetni u zagrebačkoj jezgri pod
jednostavnim nazivom »Suvremena umjetnost«, funkcionira dobro i u kontekstu
potrošačke groznice.
Na čak 500 četvornih
metara izložbenog prostora na prvom katu prodajnog centra »Suvremena umjetnost«
okuplja radove kojima je cilj naznačiti bogatstvo i raznovrsnost hrvatske
likovne scene. U tom projektu, kojemu je idejni začetnik kipar i kulturni aktivist
Petar Hranuelli, radovima sudjeluju još Boris Demur, Petar Dolić, Marija
Dujmović Kondres, Eugen Feller, Nikolina Ivezić, Svjetlan Junaković, Alana
Kajfež, Tisja Kljaković Braić, Julije Knifer, Milena Lah, Marina Stoponja,
Josip Stošić, Nikola Vudrag, Jasenka Vukelić i Josip Zanki.
Izložbu, koju je već
na otvorenju vidjelo više ljudi nego što srodne projekte obično pogleda
posjetitelja za čitavog trajanja izložbe, otvorio je Nikola Albaneže koji u
ovom spajanju »visokog« i »niskog« u kulturi vidi samo dobro.
– Davno je prošla
veličanstvenost koja je pratila umjetnost na pijedestalu. Ali nove vrijednosti
čine je ponovo nezamjenjivom.
U komodificiranom svijetu današnjice umjetnost
nam je potrebna kao oaza duha, i to je ona konstanta koju nalazimo u svakoj
kreativnosti, istaknuo je Albaneže.
Dinamični postav
izložbe negira hijerarhiju: svakome je od zastupljenih umjetnika, od onih
najmlađih do onih koji su odavno dosegli afirmaciju, posvećena jednaka pažnja.
Baš je tako, u malim kontrastima, najbolje izražena posebnost svakoga od
njih.
Nikolina Ivezić, koja
se pasionirano bavi ikonografijama modernog svijeta, predstavlja se ciklusom
radova čiji seksualizirani ženski likovi proživljavaju poznate egzistencijalne
padove: onesvješćuju se kad im stignu računi koje moraju platiti, bljuju u
zahodske školjke. Kritika suvremenog društva najučinkovitija je kad je
obavijena humorom; kod Nikoline Ivezić humora nikad ne manjka.
Seksualnost je
prisutna i u radu »Jahačica bez gaćica« Marine Stoponje, izveden u hrastovini i
mramoru, koji je upravo ono što je nazivom naznačeno: isklesano žensko
spolovilo koje se nazire između butina bezglave jahačice. Milena Lah
zastupljena je jednom od svojih antologijskih ženskih kristalnih glava; ova je
polegnuta na granitni »jastuk« i zove se »Ikarov krug«, a nastala je još 1979.
godine.
Jasenka Vukelić izlaže
ciklus slika kojima dominiraju psihodelični vrtlozi crno-bijelih mrlja, a
ishodište im je mala tamnoputa djevojčica hipnotičkog pogleda. Zanimljiva je i
Alana Kajfež koja radi staklena torza, Petar Dolić koji je jednako dojmljiv kad
stvara u drvu i u staklu, te sam Hranuelli čije moćne skulpture bikova
prizivaju misao na Vojina Bakića.Izložba traje do 30. prosinca ove godine, a
ulaz je slobodan.
(Maja Hrgović)
7. 12. 2015.