Urban Cult
Književnost
marketing

Važno je čitati knjige elektroničke ili tiskane!

U utorak, 2. lipnja, u novo-obnovljenoj Gradskoj kavani „Johann Franck“, održana je tribina pod nazivom „Elektroničke knjige vs. tiskane knjige“, koja je za cilj trebala imati zašto se u Hrvatskoj sve manje čita, a možda i ponuditi rješenje vrlo slabog interesa domaće javnosti prema e-knjigama.
Tribinu je vodio i moderirao mr.sc. Boris Hajoš, a o temi su razgovarali i debatirali renomirani hrvatski književnici, urednici i nakladnici.  

Potvrđeno je, nažalost, da Hrvati čitaju ali da ne kupuju knjige; odnosno, knjige se ne prodaju, bile one u tiskanom ili elektroničkom obliku. Sanja Lovrenčić, književnica i direktorica nakladničke kuće „Mala zvona“, izjavila je poučena osobnim i profesionalnim iskustvima, da se tiskana i elektronička knjiga međusobno potiču: „Prodaja elektroničkih naslova još je ispod razine isplativosti, metoda distribucije još nije pravilno razvijena, no kako je potrebno vrijeme za razvoj, tako još ne postoji spremnost za definitivne zaključke.“

Bogdan Arnautović, književnik i direktor nakladničke kuće „Aura“ čvrsto vjeruje u održivost tiskane knjige: “Tiskana knjiga je umjetnost i živjet će dok živi čovjek, nasuprot elektroničkoj knjizi koja je tehnološka inovacija identična GMO hrani, koju čovjek ne može osjetiti“, iako je svjestan činjenice da „suvremenost miri elementarnu i tehnološku pismenost koja time spaja tiskanu i elektroničku formu“.

Petra Miočić
, urednica portala „Pročitaj to“ tvrdi da mlađe generacije sve više čitaju elektroničke knjige iako one nisu dovoljno marketinški promovirane, pa utoliko ni dovoljno dostupne, no smatra da je “knjiga sama po sebi umjetnost i da je njezina bit u kvaliteti sadržaja“ s čime se složila i književnica Ankica Tomić: “Voljela bih da se bavimo sadržajem, a ne formom. Problem s kulturom jest jer je elitistička, a trebala bi, kao i svaka knjiga, biti dostupna svugdje i svima.“

Ova književnica i profesorica hrvatskog jezika sprovela je Facebook anketu o ovoj temi. Sudionici ankete zagovarali su E - knjigu zbog lakše dostupnosti, jeftinije proizvodnje, ekološkog faktora, lakše distribucije i engleskog prijevoda, dok su zagovornici tiska, u jednakom broju, naglašavali važnost osjetila. Stjepo Martinović, književnik i nakladnik, potvrdio je važnost načina doživljaja teksta, složivši se s prethodnim govornicima da je E - knjiga samo ponudila tehnološku formu, ali da, kao i tiskana, ima svoju publiku: „Ako svatko gleda subjektivno, ostajemo vjerni knjizi, u kojoj god formi ona bila ponuđena“.

Marin Maletić
, možda najgorljiviji zagovornik E - knjige na tribini, kao vlasnik pete E - knjižnice u svijetu, objasnio je način opstanka svoje Took book knjižnice:“ Knjižnica funkcionira jer za 39 kn mjesečno imate na raspolaganju 300 000 naslova, dok u knjižari od 1000 naslova nitko ne bi kupio knjigu, jer ljudi, jednostavno, ne kupuju knjige. Usluga prodaje E - knjiga još nije vidljiva, problematika prodaje je tržišna, a hrvatsko nakladništvo je još uvijek disfunkcionalno.“ Elektroničke knjige su posebno zanimljive zbog populacije slijepih i slabovidnih osoba jer funkcioniraju zvukom, dok su istoj skupini dostupne tek u 2-3% ukupne svjetske tiskane produkcije. 

Za elektroničkom knjigom će posegnuti svi oni željni akademske ili stručne literature s posebnom namjerom, elektronička forma pruža mogućnost i izravnog kontaktiranja autora, a dokazano je i da starije generacije vole E - format radi prilagodbe fonta. Tiskana knjiga je, pak, vrijednost koja ostaje u trajnom posjedu, koja je materijalno estetski doživljaj, dok se elektronička knjiga gubi, i stoga ni cijena ne bi trebala biti ista.  
Također mogli bismo biti zadovoljniji sadržajem tribine da su u njenoj raspravi sudjelovali i predstavnici ''velikih'' izdavačkih kuća u su više-manje nezainteresirani za plasiranje novih naslova u ''e'' izdanjima. Svoju nezainteresiranost prema e-knjizi uglavnom opravdavaju slabom prodajom, odnosno slabim interesom javnosti za tim oblikom distribucije sadržaja, no za to su velikim dijelom zaslužni upravo ti isti izdavači koji svojom poslovnom politikom provode svojevrsnu diskriminaciju e-knjige. Prije svega većinu zanimljivih naslova se prvo plasira na tržište u tiskanom izdanju, te tek nakon što se tržište zasiti ''papirom'', kreće distribucija u ''e'' obliku. Drugi faktor je cijena, koja nije dovoljno atraktivna širem tržištu, odnosno razlika u cijeni između e-knjige i tiskane je premala po mišljenju velikog broja korisnika.  

Isto tako bilo bi zanimljivo čuti i mišljenje od predstavnika službenih tijela vezano uz potpore i ostale stimulativne mjere koje država ulaže u povećanje čitanja za tiskana izdanja knjiga, dok za e-knjigu takve stimulacije ne postoje, odnosno one su na zanemarivim razinama.    

Zaključak ove debate jest da je komplementarnost tiskane i elektroničke forme neupitna, kao i činjenica da je kvaliteta, sam sadržaj knjige uvijek na prvome mjestu. Budućnost knjige, očito, još ne ovisi toliko o formi, već o njezinom plasmanu i vječnom cilju njezina postojanja. Projekti poput MasterCard „Brod knjižara- brod kulture“ čine upravo to – promoviraju knjige i kulturu čitanja. Ovog će ljeta MasterCard „Brod knjižara- brod kulture“ ploviti Jadranom od 25. srpnja do 7. kolovoza te nuditi veliki izbor knjiga ali i bogati kulturni i zabavni sadržaj.
(Z.D.)

3. 6. 2015.
Marketing
marketing
Tražiš Posao?
Ponuda
Poslova!

jooble