Nakon nastupa na Sa(n)jam knjige u Istri, cijenjeni autor Dževad
Karahasan će u Zagrebu (Megastore, Bogovićeva 7) sljedećeg tjedna
(utorak, 9.12. u 18 sati) predstaviti novi roman Utjeha noćnog
neba. O knjizi će, uz autora,
govoriti urednik Velimir Visković. Promociju će voditi Tomislav Cvitković.
Prošlog
mu je petka, 28. studenoga, u Švicarskoj uručen počasni doktorat Univerziteta
Basel, a ugledni list Süddeutsche Zeitung uvrstio je njegov roman Sara i
Serafina u 50 svjetskih romana koje nudi kao svoju biblioteku svjetskog
romana.
Utjeha je drugi dio romaneskne trilogije Dževada Karahasana posvećene Omaru
Hajjamu, velikom perzijskom matematičaru, astronomu i pjesniku. Dok je prva
knjiga, Sjeme smrti, tematizirala
život mladog Hajjama koji tek započinje znanstvenu i umjetničku karijeru, u
ovoj knjizi je on predstavljen na vrhuncu uspjeha: doživio je velika priznanja
kao autor novog kalendara, za koji mnogi autoriteti tvrde da je najbolji i
najprecizniji dotad. To mu osigurava status dvorskog astronoma i velike
prihode.
Zasnovao je i sretnu obitelj, doživljava i osobnu sreću. Međutim, u
državi započinju nemiri: pobunjenici otkidaju velik dio carstva i osnivaju
posebnu državu. Nekoć moćno carstvo potresaju dvorske spletke; pojavljuju se i
terorističke skupine, ispočetka pod kontrolom vezira, ali koje se potom
osamostaljuju.
Karahasan pokazuje
kako su se upravo u Hajjamovoj eri začeli mnogi fenomeni koji će nas pratiti do
naših dana (terorizam, fundamentalizam, pokušaji da se u formi države ostvare
komunističke ideje). Istodobno prati i junakov intimni život koji sve
više poprima tragične dimenzije.
Rasulo u državi i obiteljski slom, povod su
mnogobrojnim refleksijama Hajjamovim/Karahasanovim o povijesti, o ulozi
nužnosti u povijesnom toku, o mogućnosti spoznaje, o individualnoj slobodi i
njezinim ograničenjima. Sve te refleksije artikuliraju se u nizu filozofskih
mikroeseja.
Ovaj se roman odlikuje
vrhunskim stilom i velikom erudicijom, na zanimljiv način spaja tradiciju i
mudrost Istoka s duhom Zapada; Karahasan doista (što su primijetili mnogi
kritičari na Zapadu) u suvremenoj europskoj književnosti preuzima ulogu
pisca koji ponajbolje u svojem djelu amalgamira pozitivna kulturna iskustva tih
svjetova u kojima mnogi prepoznaju samo nepremostive razlike.
Dževad Karahasan, rođen u Duvnu 1953, školovao se u Duvnu,
Sarajevu i Zagrebu. Radio kao dramaturg u Zenici, Salzburgu i Sarajevu.
Predavao na univerzitetima u Sarajevu, Goettingenu, Salzburgu, Berlinu, Grazu,
Baselu, Klagenfurtu.
Objavio: “Istočni divan”, “Šahrijarov prsten”, “Sara i
Serafina”, Noćno vijeće”, “Sjeme smrti” (romani); “Kraljevske legende”, “Kuća
za umorne”, “Izvještaji iz tamnog vilajeta” (pripovijetke); “O jeziku i
strahu”, “Dnevnik selidbe”, “Knjiga vrtova”, “Sjene gradova” (eseji); “Kralju
ipak ne sviđa se gluma”, “Misionari”, “Koncert ptica”, “Gozba” (drame).
Dobitnik niza nagrada, između ostalih evropske nagrade za esej
Charles Veillon, Herderove nagrade, Nagrade Vilenica, Goetheove medalje.
Član ANUBiH i Njemačke akademije za jezik i književnost.
Knjige su mu prevedene na petnaest jezika.
8. 12. 2014.