Urban Cult
Izložbe
marketing

Retrospection 1972-2012 Vladimira Gudaca

Pozivamo vas u srijedu, 06.03.2013. u K.U.N.S. /Galeriju O.K. u Rijeci, u ulici Franje Račkog 24 a, od 20 sati.
Zainteresiranim posjetiteljima pruža se mogućnost uvida u rekonstrukciju izložbe koja je održana u ožujku 1972. godine u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu. Osobito motiviran pretpostavkom da nitko od posjetitelja tu izložbu nije vidio spomenute .godine, autor napominje da su sve ovdje navedene godine podjednako važne kao i one koje će svatko od posjetitelja sobom donijeti-vrijeme u kojem sada uistinu žive. Retro Ili idući licem prema naprijed ostavljamo iza sebe tragove koji ubrzo izblijede i nestaju. Ili idući licem okrenutim unatrag idemo leđima okrenuti naprijed i pratimo svoje tragove dokle god ih je moguće vidjeti.

Linearna koncepcija vremena-povijesti jedna je od opjsena memorije koja se može upotrijebiti za prilike autopromocije, ukoliko je to potrebno u određenom trenutku, zbog osobito komparativnih razloga. Izuzevši spomenuti razlog opetovano pokazivanje već učinjenog nema a ma baš nikakva smisla ako se vrijeme doživljava kao linerarni konstrukt. Prije svega valja razumijeti da je svaka gesta autentična jedino tada kada prostor i vrijeme nisu ni na koji način odvojeni. Svaka kasnija reverzibilnost prostora dezavuira vrijeme i samu gestu čini bezvrijednom. Čemu onda pokazivati ono prošlo i je li prošlost uopće postoji kao mjerljiva kategorija?

Hologrami

Može se primjerice neko djelo proglasiti bezvremenim i tako mu omogućiti pojavljivanje bilo kada i bilo gdje, ali to obezvremenjivanje ne može se(usprkos ljubiteljima postmodernizma) proglašavati proizvoljno. Višedimenzionalne mentalne mape pokazuju svu isprepletenost vremensko - prostornih odnosa i ono što se primjerice naziva poviješću u svojoj je biti monumentalizacija krhke memorije u službi kritike sadašnjosti. Jer ili je prošlost bila bolja (natrag u bolju prošlost) ili je pak sadašnjost beznadežna pa se ljudi boje ponavljanja prošlosti. Oba ova dva konstrukta u kontekstu kulture stvaraju uvjete za postojanje muzeja i shodno tome svih postupaka takozvane horizontalne i vertikalne valorizacije. Jedan od zanimljivijih i apsurdnijih konstrukata u tom kontekstu je fraza da je netko, «ispred svog vremena» čime se izričito kaže da postoji neko «opće»,valjda kronološko vrijeme i neko drugo u kojem usporedno sa posebnim urama na ruci obitavaju izdvojene persone ,poput holograma sa punim razumijevanjem za ono obično i svakodenevno.I kada se u nekoj budućnosti susretnu astralni i obični ljudi nastaje veliko pražnjenje energije, valjda! Valja isto tako zamisliti i one koji se u nekim drugim okolnostima sastanu sa hologramima onih koji su bili »iza svog vremena», valjda!

Vladimir Gudac, veljača 2013.

Vladimir Gudac (Opatija, 1951) diplomirao na Filozofskom fakultetu (povijest umjetnosti/ komparativna književnost) u Zagrebu 1979. godine. Voditelj je Galerije Studentskog centra od 1980-1990. godine. Zajedno s Dubravkom Budićem bio je osnivač i član grupe TOK. Bavi se interdisciplinarnim istraživanjima medija koristeći se fotografijom, videom, instalacijom i performansom. Piše likovne kritike. Izlagao je u Hrvatskoj, bivšoj Jugoslaviji, Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Austriji, Kini. Predavač je na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci.

5. 3. 2013.
Marketing
marketing
Tražiš Posao?
Ponuda
Poslova!

jooble